Bankarski sektor u Hrvatskoj jedan je od glavnih kandidata za dodatni porez na dobit, tzv. porez na ekstraprofit, koji jednokratno uvodi država

U prvih devet mjeseci ove godine banke su zaradile pet milijardi kuna, što je milijardu više nego lani u isto vrijeme. Do kraja godine njihova bi dobit trebala biti i viša, čime ulaze u porezne škare novog nameta, piše Novi list.

Otprilike se procjenjuje da bi na razini sektora na ime novog poreza mogle platiti 500 do 700 milijuna kuna. No odnosi se to mahom na najveće i najprofitabilnije banke, koje drže i najveći udio na tržištu.

Strani vlasnici su već bili na rubu živaca, kada im je HNB, u skladu s odlukama ECB-a, konačno dopustio da nagomilane zarade izvuku u vidu dividendi, što i čine.

Banke su trljale ruke, no onda ih je odluka države o solidarnom porezu zatekla pri kraju godine, kada se više teško mogla potezati ručna.

HNB smo također pitali postoji li opasnost da banke teret poreza u konačnici prebace na klijente u vidu većih kamata i naknada.

Što se tiče mogućnosti prebacivanja tereta novog poreza na klijente banaka, u HNB-u kažu da to ovisi o više faktora, među kojima je najvažnija konkurencija među bankama.

‘Do sada su marže banaka u Hrvatskoj u 2022. ostale prigušene, za što je uz okružje niskih kamatnih stopa zaslužna i konkurencija između banaka koja je ograničavala njihovu mogućnost da podižu cijene proizvoda.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr

Foto: Pixabay