Rat u Ukrajini razotkrio je žalosno stanje europskih obrambenih sposobnosti. U načelu, zemlje članice su se još 2017. dogovorile da će surađivati u zatvaranju tzv. praznina u sposobnostima, koje nastaju kada postojeća oprema više ne zadovoljava tehničke zahtjeve. Međutim, provedba se pokazala težom od očekivanog, jer je nabava do sada bila nacionalno pitanje i nije bilo koordinacije između država članica.

Zbog toga je EU odlučila ponuditi instrument za jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave.

Ideja je da se najmanje tri države članice EU-a udruže i kupe oružje, streljivo i drugu vojnu opremu od kompanije čije je sjedište i nadzor unutar EU. Države koje na to pristanu će dobiti djelomičan povratak troškova. U zajedničkoj nabavi mogu sudjelovati i zemlje koje su dio Europskog gospodarskog prostora – Island, Lihtenštajn i Norveška.

Zastupnici Europskog parlamenta u utorak su usvojili Akt o jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA).

Prema prijedlogu Komisije, EDIRPA je trebao imati budžet od 500 milijuna eura, s čime bi EU sudjelovala u ugovorima o zajedničkoj nabavi s iznosom do 20 posto. No, nakon brojnih rasprava, fond je na kraju smanjen na 300 milijuna eura. Eurozastupnica Željana Zovko, koja je sudjelovala na raspravi i glasovanju o Aktu, kaže kako za EU u ovom trenutku nabava vojne opreme nije prioritet.

“U ovom trenutku to nije tako opasna situacija, što je za nas dobro. Budžet treba za sve, novca ima puno, ali je sada potreban i za Ukrajinu i za oporavak zemljama pogođenim poplavama i požarima. Ali, prva velika kriza će napraviti da se tu sliju milijarde”, kaže nam Zovko, dodajući da bi usuglašena proizvodnja oružja trebala riješiti mnoge europske probleme.

Cijeli članak možete pročitati na: jutarnji.hr

Foto: Pixabay