Zlato teoretski više nema neku naročitu ulogu u modernim financijama, osim možda psihološke, ali centralne banke svijeta ipak i dalje kupuju velike količine tog plemenitog metala, kao da postoji neka jasna vizija kako s njim mogu pomoći zaštiti nacionalne ekonomije. Godišnja anketa među centralnim bankarima svijeta otkriva da njih dvije trećine smatra kako će tijekom 2023. središnje banke povećavati količine zlata koje posjeduju, i to nakon 152-postotnog rasta kupovine poluga u 2022. godini.

Prema podacima World Gold Councila, u centralnim bankama tijekom prošle godine pohranjeno je dodatnih 1136 tona zlata. Tako visoka potražnja centralnih bankara za zlatom objašnjava se zabrinutošću zbog visokog globalnog geopolitičkog rizika i inflacije, ali je, ponovimo, nejasno kako tu zlato može pomoći, osim ako centralni bankari ne računaju da će se suočiti s ekstremnom nestabilnošću tradicionalnih jakih svjetskih valuta, a i u tom slučaju pitanje je što sa zlatnima polugama. Klade li se centralni bankari kako postoji šansa povratka na ‘zlatni standard‘ u međuvalutarnim odnosima, koji je pao još u eri američkog predsjednika Nixona?

Cijeli članak možete pročitati na: novac.jutarnji.hr

Foto: Pixabay