ZAGREB, 26. siječnja 2017. (Hina) – Četvrti Bug Future Show (BFS) u četvrtak je napunio zagrebačko kino Europa, a na njemu je obrađen niz aktualnih tema iz svijeta tehnologije, obrazovanja, robotike, umjetne inteligencije, digitalne privatnosti i slično i to kroz predavanja i prezentacije stručnjaka, ali i nekoliko učitelja koji u radu već koliko to mogu primjenjuju reformiranu nastavu.

“BFS je kao i svake godine organizirao informatički časopis Bug u suradnji s brojnim partnerima i sponzorima, a iako u nazivu ima ‘show’ što znači i određene zabavne sadržaje, nagradne igre i promocije novih uređaja, predavanja i paneli o ozbiljnim temama poput obrazovanja i tehnološkim trendovima pokazali su da je to i više od show-a, pogotovo što su u publici brojni mladi ljudi koje itekako zanimaju novosti i trendovi”, ocjena je glavnog urednika Bug-a Miroslava Rosandića

Jokić: više brinemo o svakom kamenu nego o ljudima

Uvodno predavanje na BFS-u o obrazovanju, tehnologiji i budućnosti održao je Boris Jokić, iz Instituta za društvena istraživanja, upozorivši kako se u Hrvatskoj “više ulaže u objekte nego u ljude i više brine o svakom kamenu nego ljudskim potencijalima” te da je krajnje vrijeme da se to promijeni.

“Ako išta ovu zemlju može ispravno usmjeriti u budućnost, to je razvoj ljudskih potencijala i sistem odgoja i obrazovanja, za što nam dobre primjere već daju brojni učitelji diljem Hrvatske, od vrtića do fakulteta, koji u svom radu već provode reformiranu nastavu s naglaskom na razmišljanje, stvaranje, rješavanje problema i suradnju,  a manje na ‘biflanje’. U Hrvatskoj imamo dovoljno ljudi iz svih segmenata društva koji žele promjenu, shvaćaju potrebe modernog doba i koji bi itekako mogli izgraditi bolju budućnost jer imamo puno dobrih primjera uspjeha i u znanosti i među učenicima i studentima, programerima i brojnim drugima”, kazao je Jokić, poručujući kako u svemu nedostaje sustav i odluka da kao zemlja prepoznamo i uvažimo sve te potencijale.

Ako sustav i političari ne nude odgovore i rješenja, ljudi se samoorganiziraju, za što također ima primjera u Hrvatskoj, pa i u obrazovanju, jer, kako je rekao, “čekati odluke još 26 godina za nas je prekasno, jer moramo biti odgovorni zbog naše djece, koja u ovom digitalnom svijetu zasigurno mogu napraviti više nego smo mi”.

“Ako je išta dobro izašlo iz zadnje dvije godine rada na pripremi reforme obrazovanja, onda je to upravo skretanje pažnje na važnost obrazovanja i njegove prilagodbe suvremenom društvu i trendovima i nadam se da će se što prije dogoditi ozbiljna reforma u tom smislu. To moraju prepoznati i svi političari, bez obzira na pripadnost, i utjecati da se to i ostvari”, poručio je Jokić.

Osim njega, veliki interes na BFS-u su izazvali i matematičar Toni Milun te nekoliko učitelja iz različitih dijelova i škola Hrvatske, koj esu nazvali i herojima jer svojim radom, kako je kazao Milun, već grade bolji svijet, što je i moto ovogodišnjeg BFS-a. To su Ksenija Blagec, odgajateljica iz zagrebačkog vrtića Srednjaci, Marlena Bogdanović, učiteljica razredne nastave iz osnovne škole Tučepi, Dejan Nemčić, nastavnik geografije iz osnovne škole iz zagrebačkog naselja Botinec, te Nikola Dmitrović, nastavnik informatike u XV. gimnazija u Zagrebu.

Svi oni u radu s djecom potenciraju informatičko opismenjavanje, učenje stranih jezika i ostalih vještina potrebnih za život poput komuniciranja putem interneta s djecom iz svijeta na engleskom i drugo.

Umjetna inteligencija, roboti i digitalna privatnost – a gdje smo mi?

BFS je predstavio i trendove u robotici i umjetnoj inteligenciji, koja je, po ocjeni člana Uprave Hrvatskog telekoma (HT) Saše Kramara, već tu oko nas. “Kada je nedavno glavni čovjek njemačkog Siemensa objavio kako za 10 godina u toj kompaniji neće postojati oko 70 posto sadašnjih radnih mjesta, bio je to veliki šok u Njemačkoj, no to je zapravo nešto za što se treba pripremati, jer iako se čini da je to sve još daleko, zasigurno će utjecati na brojna radna mjesta i poslove u svijetu”, kazao je Kramar.

I ostali panelisti na tu temu složni su kako u svemu treba voditi brigu i o moralnosti, kao i upozorenjima analitičara i ekonomista i predviđanjima da će zbog robotike i umjetne inteligencije u idućih 20 godina u svijetu 40 posto radnog stanovništva postati neupotrebljivo.

Panelisti su se osvrnuli i na trenutno stanje tehnologija strojnog učenja koje su dostupne developerima, dok je Alan Đurić iz švicarske tvrtke Wire, govoreći o digitalnoj privatnosti, istaknuo kako ljude danas više smeta da ih netko prati na ulici nego putem mobitela, što može značiti i nesigurnost i za osobu i u komunikaciji. Stoga je važna zakonska regulativa, koja je uvijek sporija od trendova, a još i važnija enkripcijska zaštita komunikacije u svako doba, što, po njemu, treba biti sadržano i u ugovorima o privatnosti kompanija koje pružaju usluge komunikacija.

 

(Hina)