INFLACIJA je trenutno najveći ekonomski problem u većini svijeta protiv kojeg se bore središnje banke i države. Ona ima svoje faze nastanka i proizlazi iz različitih faktora. Od kraja 2021. se za njen rast krivi poskupljenje energenata (nafta, plin, električna energija) i sirovina koje se koriste u proizvodnji.

Ali zadnjih mjeseci cijene energenata padaju, kao i većine sirovina, a inflacija nastavlja rasti. To je znak da opći rast cijena, inflacija, više ne proizlazi iz rasta cijena energenata i sirovina. Dolazi sljedeća faza, kada inflacija postaje samoodrživa i ne može se opravdati isključivo navedenim izvorima. Postavlja se pitanje zašto cijene svega rastu iako cijene dobara koje su donedavno bile “krive” za inflaciju padaju.

Cijene hrane su počele rasti prije rata u Ukrajini, zadnjih mjeseci padaju

Iako se ruska invazija na Ukrajinu dovodila u vezu s rastom cijena nafte, plina, ugljena, metala i hrane, to je samo djelomično točno. Istina je da su cijene svih tih proizvoda počele rasti mjesecima prije rata u Ukrajini. Točno je da je početak rata doveo do naglog šoka i astronomskog skoka cijena, ali se ne može okriviti za prijašnji rast. Dodatno, nakon početka rata i šoka koji je trajao nekoliko tjedana cijene padaju.

Pšenica, najvažnija poljoprivredna kultura za prehranu svjetskog stanovništva, danas je jeftinija nego u ožujku, travnju i svibnju ove godine.

Ako potrošačke cijene uskoro ne počnu padati uslijed pada cijena sirovina, energenata i hrane na tržištima zadnjih mjeseci, slijedi stagflacija. A to znači da će uz krizu i rast nezaposlenosti nastaviti rasti i cijene. To ne bi bio povijesni presedan, ali se nije dogodilo od 70-ih godina prošlog stoljeća. Izlazak iz stagflacije će biti puno teži i bolniji nego izlazak iz obične recesije.

Cijeli članak možete pročitati na: index.hr

Foto: Pixabay