Inflacija pada primarno zbog pada cijena energije, temeljna inflacija jedva pada, a cijena hrane raste

Iako inflacija posljednjih mjeseci pokazuje znakove posustajanja, uglavnom se radi o efektu smanjivanja cijene energije (nafte i plina) i sporijem mjesečnom rastu uz veću bazu prošle godine. Ali cijene još uvijek rastu na mjesečnoj razini, posebno hrane.

S obzirom na to da veleprodajne cijene prehrambenih sirovina na svjetskim tržištima padaju (pšenice, mesa, mliječnih proizvoda itd.) u odnosu na vrhunac prošle godine, da se cijena pomorskog prijevoza smanjila na razine otprije pandemije i da općenito svjetska trgovina funkcionira neometano, tvrdoglavost rasta cijena zabrinjava.

FAO indeks svjetskih cijena hrane je u svibnju iznosio 124.4 boda, 3.4 boda manje nego u travnju ove godine i čak 35.4 boda manje od vrhunca dostignutog u ožujku 2022. Indeks 100 označava prosječnu cijenu u periodu 2014.-2016.

Iako su središnje banke SAD-a i EU većinu 2021. negirale da će nastati problem inflacije, tj. da će početi velik rast cijena, a kako se godina sve više približavala kraju je i njima postajalo jasnije kako počinje razdoblje rasta cijena, u 2022. su ipak provodile politike podizanja referentnih kamatnih stopa, što je glavni alat u borbi protiv inflacije.

U tu svrhu su žrtvovane burze, kojima je prva polovina 2022. bila jedna od najgorih u povijesti. Ideja središnjih banaka je bila da rastom cijene zaduživanja kompanija i ljudi smanje potrošnju, čime bi se djelovalo prema smanjenju cijena.

Uspjeh nije potpun. Iako opća stopa inflacije posljednjih mjeseci pada, to je uglavnom rezultat pada cijena nafte i plina. Ne samo da su potrošačke cijene hrane nastavile rasti (iako nešto sporije) nego i temeljna inflacija (rast cijena u kojem je isključena energija i hrana) pada presporo.

Cijeli članak možete pročitati na: index.hr