Posljednji podaci Eurostata pokazuju da su cijene kuća i stanova koje su u posljednjem tromjesečju prošle godine kupila kućanstva u Hrvatskoj rasle 17,3 posto, najviše u EU. Ionako snažan rast na tržištu nekretnina (u trećem kvartalu 14,8 posto) tako je dodatno ubrzan dok je u Europi već na djelu silazni trend: stopa rasta spustila se sa 7,3 posto u trećem kvartalu na 3,6 posto u posljednja tri mjeseca.

Osim u Hrvatskoj, po dvoznamenkastoj stopi cijene su nastavile raste u još sedam zemalja, najviše u Estoniji (16,9%) i Mađarskoj (16,5%). No, četiri zemlje istodobno bilježe pad cijena kuća i stanova; u Danskoj su bile 6,5 posto niže nego u istom razdoblju 2021., u Švedskoj 3,7 posto, u Njemačkoj 3,6 posto, a u Finskoj 2,3 posto.

No, mnogo toga upućuje na zaključak da ni Hrvatska neće moći dugo izbjegavati promjene na tržištu: krediti postaju skuplji, kamatni rizici rastu, a i Vlada je odlučila završiti sa subvencioniranjem kredita koji traje od 2017.

– Kod nas se još ne vide negativni trendovi zahvaljujući novoj rundi APN-a i sporom rastu kamatnih stopa, ali već krajem prošle godine vidio se popriličan pad prometa – napominje jedan analitičar.

Iako su cijene nekretnina u mnogim razvijenim zemljama već pale, taj je proces, prema pisanju britanskog Economista, daleko od završetka. Od SAD-a do Novog Zelanda prodaja stanova pada jer su središnje banke zaoštravaju monetarnu politiku.

Cijeli članak možete pročitati na: jutarnji.hr

Foto: Pixabay