Kad je 2005. uzeo stambeni kredit od 23.350 švicarskih franaka (CHF), odnosno 112.000 kuna za adaptaciju kuće kako bi mogao riješiti stanovanje svoje obitelji na najbolji mogući način, Darko Benčak iz Siska nije ni slutio kroz što će sve proći dok ne otplati dug prema banci.

Kao i mnogi drugi potrošači s kreditom u švicarcima i on ima svoju priču iza koje stoji mnogo neprospavanih noći i odricanja. No, za razliku od onih koji još otplaćuju kredit i čekaju kako će sudovi presuditi u tužbama protiv banaka, Benčak je završio svoju priču sa CHF kreditom koji je konvertirao nakon donošenja Zakona o konverziji. Nešto prije isteka roka od 15 godina zatvorio je kredit, a na njegov račun sjela je i uplata Erste banke po pravomoćnoj presudi. Sada može odahnuti, ali tko može nadoknaditi sve što je prošao?

– Nisam se nadao da će biti riješeno na sudu, a pogotovo da će biti brzo – kaže nam Benčak kojemu je ovoga tjedna Erste banka isplatila po pravomoćnoj presudi ukupno 30.217,49 kuna preplaćenih anuiteta sa zateznim kamatama. Njegov tužbeni zahtjev bio je oko 18.000 kuna. Također banka po presudi plaća još 8.000 kuna sudskih troškova koji se odnose na sudske pristojbe, trošak vještačenja te odvjetničke troškove.

Odvjetnik Ivan Borić, koji s kolegom Dankom Kovačem u Sisku ima Zajednički odvjetnički ured, kazuje nam kako je konkretni spor pokrenut tužbom 2019. godine nakon odluke Vrhovnog suda kojom je odlučeno da korisnici sa konvertiranim CHF kreditima imaju pravni interes za podnošenje tužbi protiv banaka.

Nadalje, kazuje kako je ovakva presuda trenutno velika iznimka budući da je prema njegovom iskustvu preko 90 posto postupaka za korisnike sa konvertiranim kreditima u prekidu do odluke Suda EU o pitanjima imaju li takvi korisnici pravo na povrat preplaćenog.

-Uvjereni smo da će ta odluka biti pozitivna za korisnike kredita s obzirom da je i s matematičke i s pravne strane nesporno da su korisnici CHF kredita oštećeni nepoštenim ugovornim odredbama i da ih konverzija nije obeštetila – naglašava odvjetnik.

Dakle, kada bi banke sada odmah vratile sve što su dužne, i dalje bi plivale u novcu, a likvidnost bi im tada bila oko 100 posto potrebne likvidnosti, dok sada imaju ogromni višak. U zadnje vrijeme neke banke čak i prije pravomoćnosti presude nude kompletne iznose sa zateznim kamatama da bi time neizbježnu obvezu obeštećenja tužitelja umanjile za nepotrebne sudske troškove – ističe Goran Aleksić, koordinator Ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak..

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay