Krajem prošle godine donesen je novi Zakon o tržištu električne energije u kojem su se po prvi put uvrstile i energetske zajednice građana, što je trebalo omogućiti svim kupcima izravno sudjelovanje u proizvodnji, potrošnji i dijeljenju električne energije, no čini se da se to u potpunosti nije dogodilo zbog raznih prepreka koje je država postavila pred sve one koji se žele uključiti u energetske zajednice građana.

Prema definiciji iz Zakona, Energetska zajednica građana je pravna osoba koja se temelji na dobrovoljnom i otvorenom sudjelovanju te je pod stvarnom kontrolom članova ili vlasnika udjela koji su fizičke osobe, lokalna tijela, uključujući općine, ili mala poduzeća, a čija je primarna svrha pružanje okolišne, gospodarske ili socijalne koristi svojim članovima ili vlasnicima udjela ili lokalnim područjima na kojima djeluje, a ne stvaranje financijske dobiti i koji može sudjelovati u proizvodnji, među ostalim, iz obnovljivih izvora, opskrbi, potrošnji, agregiranju, skladištenju energije, uslugama energetske učinkovitosti ili uslugama punjenja za električna vozila ili pružati druge energetske usluge svojim članovima ili vlasnicima udjela.

Sudeći prema riječima stručnjaka, Energetska zajednica građana će ipak ostati samo ‘mrtvo slovo na papiru‘ jer se novim Zakonom takve zajednice zapravo onemogućuju te da se istim tim Zakonom destimulira građanska energetika.

Individualno ulaganje u (krovna) fotonaponska postrojenja

Svrha ulaganja u individualna (krovna) fotonaponska postrojenja je smanjenje nabavne cijene energije na dugi rok, zaštita od povećanja cijene energenata u budućnosti te postizanje određenog stupnja energetske nezavisnosti osobito u kombinaciji s baterijskim sustavima za pohranu energije.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr