Aktualni Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma stvorio je dodatne obveze obrtnicima, koji ih vrlo teško izvršavaju. Umjesto da im se te obveze smanje, najnoviji Prijedlog izmjena i dopuna Zakona, prihvati li se po hitnom postupku, opteretit će ih još više

Da se možemo vratiti dvadesetak godina unatrag, vidjeli bismo kako su ljudi tada bili uvjereni da će s razvojem tehnologije moći smanjivati svoje radne obveze. Ali čini se da se one, barem u nekim segmentima, još proširuju, a možda je najbolji primjer konačni Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Zakon će biti poslan u saborsku proceduru po hitnom postupku, no pozornost mi je privukao komentar Hrvatske obrtničke komore (HOK) na portalu e-Savjetovanja. Kako navode, i prema aktualnom zakonu niz obrtničkih djelatnosti dužan je pratiti pere li netko novac preko njihovih obrta, a dosadašnja je praksa pokazala da su propisane obveze takve prirode da ih obrtnici teško mogu samostalno ispuniti. I ne samo to: poštuju li se obveze, stvaraju se dodatni troškovi usluga za izradu procjena rizika, dubinske analize i edukacije. Umjesto da pisci izmjena i dopuna Zakona malo analiziraju obaveze koje su nametnute raznim obrtima i tvrtkama, u HOK-u upozoravaju da će izmjene dodatno opteretiti obrtnike u djelatnostima koje su Zakonom utvrđene kao obveznice primjene propisanih mjera. Riječ je o sljedećim obrtnicima: zastupnicima u osiguranju, mjenjačima novca, zlatarima, filigranarima i draguljarima, posrednicima u prometu nekretninama i računovođama.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr