ZAGREB, 15. veljače 2017. (Hina) – Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku Hrvatske za 2014. godinu iznosio je 77.456 kuna ili 10.152 eura, a najveći je bio u Gradu Zagrebu, 76,4 posto viši od državnog prosjeka, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). 

Ukupni BDP ostvaren u Hrvatskoj 2014. godine iznosio je 328,1 milijardu kuna, odnosno 43 milijarde eura, što je 0,4 posto manje nego 2013. godine.

Promatrano po statističkim regijama, gotovo 68 posto BDP-a iz 2014. godine – 223,1 milijarda kuna ili 29,24 milijardi eura, ostvareno je u Kontinentalnoj Hrvatskoj, dok je u Jadranskoj Hrvatskoj ostvareno 105 milijardi kuna, odnosno 13,7 milijardi eura.

Samo Grad Zagreb, koji se nalazi u regiji Kontinentalne Hrvatske, ‘zaslužan’ je za trećinu BDP-a iz 2014., odnosno 109 milijardi kuna ili 14,3 milijarde eura.

Podaci DZS-a o BDP-u za RH, prostorne jedinice za statistiku i županije, pokazuje da je BDP po stanovniku Hrvatske za 2014. godinu, iskazan u eurima, u odnosu na prethodnu godinu bio je niži za 0,7 posto ili 76 eura.

No, statistički podaci pokazuju i da je u odnosu na pretkriznu 2008. godinu BDP per capita 2014. pao za 9 posto ili 1.014 eura.

DZS-ovo izvješće o BDP-u donosi pregled podataka od 2000. do 2014. godine, tijekom kojeg je BDP po stanovniku Hrvatske rastao ukupno za 90,3 posto – s 5.334 eura, koliko je iznosio 2000. godine, na 10.152 eura 2014. godine. Pritom je najviša razina bila upravo 2008. godine i iznosila je 11.166 eura.

Promatrano prema podjeli Hrvatske na statističke regije, BDP po stanovniku u Kontinentalnoj Hrvatskoj 2014. je bio 1,7 posto viši od državnog prosjeka i iznosio je 10.325 eura, dok je Jadranskoj Hrvatskoj bio 3,4 posto niži od prosjeka, odnosno 9.802 eura.

No, podjela po županija ukazuje na još veće razlike – od 21 županije tek su njih četiri 2014. imale BDP po stanovniku viši od prosjeka za cijelu državu, u čemu prednjači Grad Zagreb. U glavnom gradu Hrvatske BDP po stanovniku je, naime, 2014. godine iznosio 17.908 eura, što je čak 76,4 posto više od prosjeka za Hrvatsku.

Iznadprosječni BDP per capita službena statistika bilježi još samo u tri jadranske županije – Istarskoj (25,3 posto iznad prosjeka ili 12.724 eura), Primorsko-goranskoj (23,6 posto ili 12.548 eura) te Dubrovačko-neretvanskoj županiji (0,3 posto ili 10.177 eura).

Na dnu ljestvice, s BDP-om po stanovniku od 5.655 eura ili 44,3 posto nižim od prosjeka države nalazi se, pak, Virovitičko-podravska županija. Tek nešto viših 5.661 eura iznosio je BPD po stanovniku Brodsko-posavske županije (44,2 posto ispod prosjeka), dok je u Vukovarsko-srijemskoj županiji bio na razini od 5.897 eura ili 41,9 posto manjoj od hrvatskog prosjeka.

Dio izvješća DZS-a odnosi se i na udio županija u bruto dodanoj vrijednosti Republike Hrvatske u 2014. godini, a koji također ukazuju na znatno višu ekonomsku razvijenost Grada Zagreba u odnosu na ostatak zemlje.

Naime, na Grad Zagreb ‘otpada’ čak 33,3 posto ukupnog BDV-a iz 2014. godine, i to ponajviše zahvaljujući tercijarnim djelatnostima – udio glavnog grada u BDV-u u IT sektoru 2014. je bio 67,1 posto, u financijskim djelatnostima i osiguranju 62,6 posto, a stručnim, znanstvenim, tehničkim, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 54,9 posto.

Usporedbe radi, udio Grada Zagreba u BDV-u veći je od ukupnog udjela svih županija koje spadaju u statističku regiju Jadranske Hrvatske, koji je iznosio 32 posto.

Ovdje je, pak, na dnu ljestvice Ličko-senjska županija, čiji je udio u ukupnom BDV-u 2014. bio tek 0,9 posto, uz najznačajniji, 2,7 postotni udio u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu.

Promatra li se po pojedinim djelatnostima, u BDV-u hrvatske poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te je godine najveći udio, od 16,7 posto, imala Osječko-baranjska županija, dok u svim ostalim djelatnostima dominira Grad Zagreb.

 

(Hina)