ZAGREB, 13. veljače 2017. (Hina) – Zadnjeg mjeseca prošle godine u Hrvatskoj je izdano 868 građevinskih dozvola ili 41,1 posto više nego u prosincu 2015., dok je tijekom cijele 2016. broj izdanih građevinskih dozvola u odnosu na godinu ranije rastao za 26,7 posto, na 8.018, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Tako je i u prosincu prošle godine nastavljen porast broja izdanih građevinskih dozvola na godišnjoj razini, koji se osim u ožujku 2016. bilježi od studenog 2015. godine.

Štoviše, ističu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), broj izdanih građevinskih dozvola u prosincu predstavlja najveći broj mjesečno izdanih građevinskih dozvola još od listopada 2011. godine, dok istodobno 196 izdanih građevinskih dozvola za ostale građevine predstavlja najveće mjesečno ostvarenje od studenoga 2002. godine.

Naime, od ukupnog broja dozvola izdanih u prosincu 2016. godine većina, odnosno 672 dozvole izdane su za zgrade, a 196 za ostale građevine, poput cesta, pruga, cjevovoda, mostova, brana, sportskih terena i dr. Pritom je za novogradnje izdano 576 dozvola, a za rekonstrukcije, dakle nadogradnje, prenamjene i sl. 292.

Broj dozvola izdanih tijekom cijele 2016., pak, kažu iz HGK, veći je za 1.690 nego u 2015. godini, a tako snažan rast “upućuje na probuđen interes za ulaganje kod privatnog i javnog sektora”. Ujedno, ističu, to je prvi put da je zabilježen rast ukupnog broja izdanih građevinskih dozvola nakon 2005. godine.

“Očito je da su gospodarski oporavak i raspoloživost visokog iznosa sredstava iz fondova EU potaknuli rast investicijskih namjera, otvarajući time put rastu buduće građevinske aktivnosti”, smatraju u Komori.

Građevinskim dozvolama izdanima u prosincu lani, pokazuje službena statistika, predviđeno je izvođenje radova u vrijednosti višoj od 2,9 milijardi kuna, što predstavlja rast od 35,1 posto u odnosu na vrijednost radova predviđenih dozvolama iz prosinca 2015.

Dozvolama iz prosinca predviđeno je da će se u gradnju novih zgrada i ostalih građevina uložiti 2,2 milijarde kuna, što je čak 50,7 posto više nego što je bilo planirano dozvolama iz prosinca 2015. godine. U rekonstrukcije zgrada i ostalih građevina trebalo bi se, pak, uložiti 691,5 milijuna kuna ili 1,1 posto više nego što je predviđeno dozvolama izdanima godinu ranije.

Po podacima DZS-a, dozvolama izdanim tijekom prošle godine predviđeno je izvođene radova u vrijednosti od 23,3 milijarde kuna. Pritom se dozvolama izdanim za zgrade predviđa vrijednost radova od 15,3 milijarde kuna, što je 17,1 posto više nego 2015. godine, dok se skromniji rast, za 2,8 posto, odnosno nešto više od 8 milijardi kuna, predviđa kod ostalih građevina.

“U odnosu na prethodnu godinu, lani je rast vrijednosti radova bio dinamičniji i stabilniji jer se uz porast vrijednosti radova na zgradama za 17,1 posto sada uspostavio i rast vrijednosti radova na ostalim građevinama za 2,8 posto. Međutim, kod ostalih građevina i dalje je prisutan nerazmjer između vrlo visokog rasta broja izdanih građevinskih dozvola i znatno skromnijeg rasta u njima predviđene vrijednosti radova, što upućuje na činjenicu da su se prošle godine investitori pretežito orijentirali na pokretanje većeg broja infrastrukturnih”, navode iz HGK.

Dodaju i kako je prošlu godinu obilježio i početak pozitivnijih kretanja u stanogradnji s obzirom na to da je ukupno izdano 9.398 građevinskih dozvola za izgradnju stanova s korisnom površinom od 859.996 četvornih metara. U odnosu na 2015. godinu riječ je o porastu broja izdanih dozvola za 35,2 posto i rastu korisne površine stanova za 32,3 posto, što upućuje na očekivanje jačanja potražnje za stambenim nekretninama u ovoj i narednim godinama, kažu analitičari HGK.

“Kretanja broja izdanih građevinskih dozvola i u njima predviđene vrijednosti radova u prošloj godini sugeriraju rast investicijske aktivnosti i time daju potporu očekivanom nastavku oporavka građevinskog sektora. Međutim, duboka i dugotrajna kriza ostavila je posljedice pa je tako broj izdanih građevinskih dozvola u 2016. godini i dalje bio 34,7 posto niži nego pretkrizne 2008. godine, pri čemu je predviđena vrijednost radova bila niža za 43,7 posto, a broj dozvola za stanove za 61,8 posto”, zaključuju iz HGK.

(Hina)