ZAGREB, 13. veljače 2017. (Hina) – Najnovije ekonomske prognoze Europske komisije nisu donijele posebna iznenađenja, komentirali su u ponedjeljak u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), istaknuvši kako očekivana stopa rasta hrvatskog BDP-a od 3,1 posto u ovoj godini odgovara procjenama Ministarstva financija.

Europska komisija u ponedjeljak je u zimskim ekonomskim prognozama znatno podigle procjene rasta hrvatskog gospodarstva – za prošlu godinu očekuje rast od 2,8 posto, ove godine 3,1 posto, dok za sljedeću godinu predviđa skromniji rast od 2,5 posto.

U odnosu na zadnje, jesenske ekonomske prognoze, objavljene 9. studenoga 2016. to predstavlja znatnu korekciju naviše. Komisija je prošle jeseni projicirala rast hrvatskog gospodarstva za 2016. godinu na 2,6 posto, za 2017. 2,5 posto, a 2018. 2,4 posto.

I Europska unija u cjelini bilježi ohrabrujuće rezultate. U ovoj godini Komisija očekuje rast u EU od 1,8 posto, a u eurozoni od 1,6 posto, pri čemu će po prvi put u gotovo jednom desetljeću gospodarstva svih zemalja članica rasti kroz cijelo razdoblje obuhvaćeno ovim prognozama.

“Ove procjene Europske komisije niti za Europu, niti za Hrvatsku nisu donijele posebna iznenađenja. Stopa rasta za EU tek je blago povećana u odnosu na prethodne procjene, a stopa rasta za Hrvatsku odgovara već objavljenim procjenama Ministarstva financija”, navodi se u komentaru HGK.

Najnovija procjena EK za Hrvatsku o ovogodišnjem rastu od 3,1 posto tek je neznatno niža od 3,2 posto, kolika je procjena Ministarstva financija. U HGK očekuju ove godine stopu rasta od 3 posto, a navode i da Ekonomski institut i HUB procjenjuju stopu rasta od 2,9 posto.

Napominju kako poticaj daljnjem rastu EK vidi u nastavku rasta domaće potražnje, posebno osobne potrošnje dodatno potaknute izmjenama poreza na dohodak, a očekuje se i rast investicija potaknutih povoljnim uvjetima financiranja i korištenjem europskih fondova. EK, naime, procjenjuje da će ove godine potrošnja u Hrvatskoj porasti 3,4 posto, a ukupne investicije za 5,2 posto.

Premda usporen u odnosu na protekle godine, rastu BDP-a će doprinijeti i daljnji rast izvoza roba i usluga, kažu dalje u HGK.

Relativno skromni očekivani rast u EU

Osvrnuvši se na procjenu stope rasta EU-a u ovoj godini od 1,8 posto, što je 0,2 postotna boda više nego u procjenama iz studenog prošle godine, u HGK-u kažu da su razlozi relativno skromnog rasta ostali isti – geopolitičke i političke napetosti, skroman globalni rast i usporavanje globalne robne razmjene, premda su u novim procjenama blago povećane predviđene stope rasta za SAD, Kinu i Japan.

Na unutarnjem planu ostaje rizik od posljedica Brexita te predstojeći izbori u većem broju članica, pri čemu su pojedine članice i dalje opterećene nepovoljnim unutarnjim čimbenicima rasta poput visokog iznosa nenaplativih kredita, visokom razinom unutarnjeg i vanjskog duga, konsolidiranjem bankarskog sektora, te niskom razinom zaposlenosti i investicija. Smanjuje se i utjecaj najvažnijeg vanjskog faktora za rast u protekle dvije godine, točnije pada cijene sirove nafte i dijela drugih energenata i sirovina.

“Ipak, s obzirom da su procjene za većinu članica, točnije za njih 13, nešto više nego u prethodnim procjenama, a samo za pet su niže, može se govoriti o laganom rastu optimizma na razini EU”, ističu iz HGK.

Osobna potrošnja potaknuta pozitivnim trendovima u kretanju zaposlenosti i plaća te negativnim po pitanju ubrzavanja inflacije, ostaje glavni pokretač rasta europskog gospodarstva, a značajniji utjecaj rasta investicija se ne očekuje ni u ovoj godini, navodi se još u komentaru HGK.

(Hina)