BRUXELLES, 27. travnja 2017. (Hina) – Ekonomska klima u Hrvatskoj pogoršana je u travnju pod utjecajem osjetno lošijih očekivanja potrošača dok je na razini Europske unije raspoloženje u gospodarstvu poboljšano, pokazuje u četvrtak objavljeno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u travnju za 2,6 bodova u odnosu na najvišu razinu od ulaska u EU, zabilježenu u ožujku, spustivši se na 116,4 boda, utvrdili su u Europskoj komisiji.

Najveći su uteg raspoloženju u gospodarstvu bila znatno pogoršana očekivanja potrošača, iskazana u padu odgovarajućeg indeksa za 6,7 bodova, na minus 21,4 boda. Time se indeks još više udaljio od najviše razine od ulaska Hrvatske u EU, od minus 13,7 bodova, dosegnute u veljači.

Izrazito je pogoršano i raspoloženje u industriji, iskazano u klizanju indeksa s najviše razine od ulaska Hrvatske u EU, dosegnute u ožujku, za 2,4 boda, na 10,4 boda. Pao je i indeks koji mjeri raspoloženje u uslužnom sektoru, za 1,9 bodova, na 21,6 bodova.

U maloprodajnom je sektoru raspoloženje u travnju ostalo gotovo nepromijenjeno u odnosu na prethodni mjesec, uz rast odgovarajućeg indeksa za samo 0,2 boda, na 11,8 bodova.

Očekivanja su zamjetno poboljšana samo u građevinskom sektoru, čiji je indeks porastao za 1,2 boda, na 1,6 bodova, pokazuje istraživanje Europske komisije.

Poboljšanje u EU

Na razini Europske unije ekonomska klima poboljšana je u travnju, iskazana u rastu ESI-ja za 1,4 boda u odnosu na revidiranu vrijednost u ožujku, na 110,6 bodova.

Poboljšanje je zabilježeno u svim segmentima, a najviše su porasli indeksi koji mjere očekivanja u uslužnom i građevinskom sektoru, za 1,6 odnosno 1,5 bodova. Slijedi proizvodni sektor s rastom indeksa za 1,2 boda, te maloprodaja čiji je indeks porastao za jedan bod u odnosu na ožujak.

Nešto su blaže poboljšana očekivanja potrošača, iskazana u rastu indeksa za 0,8 bodova.

“Menadžeri u EU bili su također oprezniji u planovima zapošljavanja u proizvodnom, uslužnom i maloprodajnom sektoru”, napominje Komisija u izvješću.

Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u eurozoni poljski je ESI porastao 1,1 bod u odnosu na prethodni mjesec. U Velikoj Britaniji ekonomska klima ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, napominje se u izvješću.

Raspoloženje poboljšano i u eurozoni

Ekonomska klima u eurozoni također je poboljšana u travnju, uz rast ESI-ja za 1,6 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost za ožujak, na 109,6 bodova.

Najizrazitije su poboljšana očekivanja u građevinskom sektoru, čiji je indeks porastao za 3,7 bodova u odnosu na ožujak.

Indeksi koji mjere raspoloženje u uslužnom i maloprodajnom sektoru i među potrošačima porasli su po 1,4 boda. Nešto je skromnije – za 1,3 boda – porastao indeks koji mjeri očekivanja u industrijskom sektoru.

Planovi zapošljavanja znatno su poboljšani u svim sektorima, pokazuje istraživanje EK.

Među vodećim gospodarstvima eurozone najviše je porastao indeks koji mjeri ekonomsku klimu u Njemačkoj, za 1,8 bodova. Slijedi Italija s rastom indeksa za 1,4 boda, Francuska s 1,2 boda većim indeksom, te Španjolska čiji je indeks porastao za jedan bod.

U odvojenom je izvješću EK utvrdila da je indeks poslovne klime (BCI) u eurozoni u travnju porastao za 0,26 bodova, na 1,09 bodova. Menadžeri su pritom znatno bolje ocijenili proizvodnju, ukupne knjige narudžbi i zalihe gotovih proizvoda u prethodnom razdoblju. Nešto su slabije poboljšane njihove ocjene knjiga izvoznih narudžbi. Nepromijenjena su tek njihova očekivanja proizvodnje u predstojećem razdoblju.

(Hina)