Prema istraživanjima HNB-a, rast cijena uzrokovan prelaskom s nacionalnih valuta na euro je u zemljama eurozone bio blag i jednokratan. Uvođenje eura je kod najvećeg broja članica Europske unije potaknulo povećanje cijena u ugostiteljskim i uslužnim djelatnostima, poput kafića, restorana, frizera i salona za uljepšavanje.

U tom smislu se predviđa da će uvođenje eura više utjecati na građane s višim dohotkom, jer su to usluge i dobra na koje oni češće troše. S druge strane, ne očekuje se znatno poskupljenje osnovne potrošačke košarice, što bi trebale biti dobre vijesti za one s nižim dohotkom (npr. nezaposleni ili umirovljenici).

Kako će se zaustaviti neopravdano zaokruživanje cijena?

Kao što smo spomenuli, najveće poskupljenje se primijetilo u ugostiteljskim uslugama. Taj rast cijena tijekom uvođenja eura najčešće je posljedica prelijevanja troškova konverzije (HNB primjerice navodi troškove promjene cjenika ili informatičkih usluga) na same potrošače.

Drugi razlog je zaokruživanje cijena naviše, kako bi plaćanje bilo praktičnije. Tako Hrvati strahuju da će ugostitelji početi zaokruživati naviše na način da će kava, primjerice, umjesto 12 kuna sada koštati 2 eura.

Kako bi spriječili neopravdana poskupljenja na štetu građana pod izlikom konverzije, u Sloveniji su vlasti svojedobno uvele i tzv. crne liste. 

Cijeli članak možete pročitati na: index.hr

Foto: Pixabay