Američka središnja banka FED (Federal Reserve System) povukla je prvi potez u borbi protiv rasta cijena. Referentna kamatna stopa oštro je podignuta za 0.5 postotnih bodova, na raspon 0.75 posto do 1%. Ovo je najveći rast u više od dvadeset godina i drugi ove godine. Međutim, dvostruko je veći nego u ožujku, kada je referentna kamatna stopa podignuta za 0.25 postotnih bodova.

U praktički istom trenutku i središnja banka Ujedinjenog Kraljevstva Bank of England (BOE) podigla je referentnu kamatnu stopu na najveću stopu od 2009. Dan nakon FED-a i BOE, referentnu kamatnu stopu podigla je i središnja banka Indije, a očekuje se da će ubrzo isto napraviti i ECB, središnja banka EU. Brazil je od sredine 2021. podigao referentnu kamatnu stopu s 2 posto na 12.75 posto, a meksička središnja banka je već dva puta podizala kamatne stope u 2022.

Što to znači za ljude?

Prema referentnim kamatnim stopama određuju se ostale kamatne stope na tržištu, primjerice, za hipotekarne i potrošačke kredite građana. Banke i ostale financijske institucije ravnaju se prema referentnoj kamatnoj stopi središnje banke, bilo u međusobnim novčanim transferima ili u kreditiranju gospodarstva i stanovništva. To znači da podizanje referentne kamatne stope neće utjecati samo na gospodarstvo nego i na građane, a kamate na kredite će rasti.

Istodobno će narasti kamate na štednju, čime će isplativost štednje narasti i tako smanjiti potrošnju. Trenutno su kamate na štednju u SAD-u i EU toliko niske da se štednja ne isplati, dapače, zbog inflacije je to realno gubitak novca.

Cijeli članak možete pročitati na: index.hr

Foto: Pixabay