AGENCIJA za promet nekretninama (APN) uskoro kreće s novim krugom državno subvencioniranih stambenih kredita. Tako se nastavlja sustavno državno umjetno dizanje cijena nekretnina, na štetu svih pa i onih koji dobiju subvencionirani kredit. Država u Hrvatskoj voli intervenirati u tržište nekretnina, a konačni rezultat je štetan za sve osim građevinskih kompanija, agencija, banaka i onih koji koruptivnim radnjama iskorištavaju razne državne programe.

Prvih par krugova subvencija je bilo korisno onima koji su ih dobili. Iako su subvencijama praktički svi građani Republike Hrvatske koji plaćaju porez i pune proračun ustvari plaćali stanove korisnicima subvencije, politika je bar za nekoga (osim građevinare, nekretninske agencije i banke) bila pozitivna.

Iste godine kada je subvencioniranje uvedeno pojavljuje se i utjecaj na rast cijena. Jednostavno, država je ljude potaknula da kupuju više kuća s obećanjem da će im vraćati polovicu rate kredita i to je podiglo potražnju. Svaki rast potražnje dovodi do rasta cijene, iz čega slijedi da je svake godine od uvođenja cijena nekretnina rasla više nego što bi to bio slučaj da subvencija nije bilo.

Svima je jasna štetnost subvencija – osim državi

Ta jednostavna ekonomska logika je jasna svima osim državi. Brojni ekonomski analitičari su upozorili da će dovesti do rasta cijena, a čak je i ekstremno lijeva Radnička fronta (RF) na press konferenciji poručila da subvencioniranje nekretnina dovodi do poskupljenja. Isto je zaključio i HNB u svojoj analizi iz 2020. Dakle, široki konsenzus.

Tu priča tek počinje jer kako godine i novi krugovi subvencija prolaze, tako se akumulira utjecaj na rast cijena. To je tzv. efekt snježne kugle – svaki dodatni godišnji rast cijena se dodaje na dodatni rast cijena zbog subvencija iz prijašnje godine i tako iz godine u godinu ukupni efekt postaje sve izraženiji.

Cijeli članak možete pročitati na: index.hr

Foto: Pixabay