Rast cijene sirovine nafte na svjetskom tržištu se prelijeva na rast cijene goriva. Već duže se trguje cijenom višom od 100 dolara po barelu sirovine nafte, a cijene na hrvatskim benzinskim crpkama su najviše u povijesti.

Građani se s visokim cijenama suočavaju na različite načine, od kojih je jedan prelazak granice da bi se kupilo automobilsko gorivo u susjednim državama, gdje je jeftinije. I dok nisu čudne niže cijene u susjednim državama sa slabijim standardom i manjom kupovnom moći, kao što su BiH i Srbija, cijene su manje u bogatijoj Sloveniji te približno isto razvijenoj Mađarskoj.

Neki će za to okriviti pohlepu trgovaca, Putina i rat u Ukrajini, visoke marže ili nešto treće. Ali ako se raščlani konačna cijena litre goriva na dio koji je trgovačka marža, dio koji se odnosi na cijenu sirovine, cijenu prerade, prijevoza i poreze, jasno je na koga se odnosi najveći dio. To je država, tj. porezi i trošarine.

To nije slučaj samo u Hrvatskoj nego u svakoj članici EU, ali se “porezni zagriz” države razlikuje od jedne do druge. U principu Hrvati plaćaju poreze kao u Njemačkoj s plaćama kao u Poljskoj.

Litra eurosupera 95 je skuplja u Hrvatskoj nego u Poljskoj isključivo zbog države

Europska komisija prati kretanje cijena goriva eurosuper 95 i dizela u državama članicama. Najnoviji podaci se odnose na 9. svibnja, ali rast cijena goriva od tada nije poremetio odnose i udio cijene koji se odnosi na državne poreze.

Prate se konačne cijene na benzinskim crpkama i cijene bez poreza pa se može izračunati udio države u konačnoj cijeni za svaku članicu EU.

Prema podacima Europske komisije, prosječna konačna cijena litre eurosupera 95 u Hrvatskoj na dan 9. svibnja je iznosila 1.706 eura, a cijena bez državnih poreza 0.906 eura. To znači da od konačne cijene država u Hrvatskoj uzima 46.89 posto, što je daleko najveći udio od svih subjekata koji sudjeluju u konačnoj cijeni.

Za usporedbu, u Njemačkoj je konačna cijena 2.093 eura, od čega se na državu odnosi 47.25 posto cijene, neznatno više nego u Hrvatskoj. Ali je i prosječna plaća otprilike tri puta veća pa je relativno gorivo daleko priuštivije prosječnom stanovniku Njemačke nego prosječnom stanovniku Hrvatske.

U Poljskoj, gdje je prosječna plaća slična kao u Hrvatskoj, konačna cijena litre eurosupera 95 je 1.454 eura, a udio države 30.47 posto, daleko manje nego u Hrvatskoj i Njemačkoj. Koliko su porezi bitan faktor u određivanju konačne cijene goriva dobro pokazuje činjenica da je cijena u Poljskoj bez poreza više od 10 posto veća nego u Hrvatskoj, a nakon oporezivanja je cijena u Hrvatskoj veća za više od 10 posto.

Cijeli članak možete pročitati na: index.hr