Starenje stanovništva, dulje očekivano trajanje zdravog života, značajan porast broja starijih u odnosu na stanovništvo radne dobi i više-manje nepromijenjena statutarna dob odlaska u mirovinu najvažniji su zajednički demografski izazovi s kojima se suočavaju gospodarstva Hrvatske i Švicarske, dvije zemlje koje je kao primjer odabrao Dubravko Mihaljek, voditelj operativnih poslova u Monetarnom i ekonomskom odjelu Banke za međunarodna plaćanja u Baselu, na virtualnom predavanju ‘Starenje stanovništva u Hrvatskoj i Švicarskoj: sličnosti, razlike i pitanja za ekonomsku politiku’. Predavanje je održano u organizaciji Instituta za javne financije.

Prvo, u Hrvatskoj od 1990. broj umrlih nadmašuje broj novorođenih, dok je u Švicarskoj prirodni prirast stanovništva neprekidno pozitivan. Drugo, iz Hrvatske se od 1990. neprekidno veći broj stanovnika iseljava nego useljava, dok Švicarska od 1980. ima značajnu neto imigraciju.

Druga velika razlika odnosi se na stopu zaposlenosti. Premda je ona prvenstveno pokazatelj efikasnosti tržišta rada, stopa zaposlenosti vjerno odražava i težinu ekonomskih izazova koji proizlaze iz procesa starenja stanovništva. U zadnjih dvadeset godina stopa zaposlenosti u Švicarskoj je vrlo stabilna na razini od gotovo 80 posto, najviša u Europi (graf 1, desni panel), dok je u Hrvatskoj znatno niža, u prosjeku ispod 60 posto.

To znači da gotovo 40 posto stanovništva radne dobi u Hrvatskoj nema registrirane prihode iz kojih se u najvećoj mjeri financiraju izdaci za mirovinsko, zdravstveno i ostala socijalna osiguranja.

Cijeli članak možete pročitati na: lider.media

Foto: Pixabay