ZA SADA ne primjećujemo rizike koji bi ugrozili stabilnost financijskog sustava, s obzirom na visoku kapitaliziranost bankarskog sustava i razmjerno nisku ukupnu zaduženost stanovništva, poručili su iz HNB-a i HUB-a, nakon što je HNB bankama prvi put podignuo stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala.

Naime, Hrvatska narodna banka (HNB) izvijestila je da je podigla stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala bankama s 0 na 0.5 posto, uslijed nastavka kumulacije cikličkih sistemskih rizika u uvjetima oporavka gospodarstva od koronakrize, rasta cijena stambenih nekretnina i jačanja kreditne aktivnosti, a njezina primjena započinje od kraja ožujka 2023. godine.

Cilj tog instrumenta je ublažavanje procikličnosti bankovnoga kreditiranja te smanjivanje rizika za stabilnost financijskog sustava. U Hrvatsku je uveden od 2015. godine i otada je za sve kreditne institucije iznosio nula posto.

Cijene stambenih nekretnina porasle

Iz HNB-a su ocijenili da je hrvatsko gospodarstvo u uzlaznoj fazi financijskog ciklusa, kada raste i izloženost cikličkim sistemskim rizicima, koji obično postanu vidljivi tek kada se ciklus preokrene.

HNB je donio odluku kao odgovor na nastavak kumulacije cikličkih sistemskih rizika, a osobito rasta cijena stambenih nekretnina, a cilj mjere je osigurati pravodobno izdvajanje dodatnoga kapitala kako bi se ojačala otpornost kreditnih institucija na moguće gubitke te očuvala njihova kreditna aktivnost, u slučaju izloženosti cikličkim sistemskim rizicima u silaznoj fazi financijskog ciklusa ili pri iznenadnom izbijanju krize.

HNB pritom upozorava da su cijene stambenih nekretnina u trećem tromjesečju 2021. godine porasle za devet posto na godišnjoj razini, što je i dalje više od rasta dohotka ili troška najma, pa se nastavljaju odvajati od ekonomskih fundamenata.

Cijeli članak možete pročitati na: index.hr