Hrvatska mora ubrzati aktivnosti da bi bila spremna za budućnost u proizvodnji, a u cilju poboljšanja položaja Vlada i tvrtke moraju se usredotočiti na povećanje produktivnosti temeljene na povećanju dodane vrijednosti, pri čemu su ključni elementi pridobivanje talenata i tehnološki razvoj, stoji u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i savjetodavne tvrtke A.T. Kearney.

Glavni je zaključak izvještaja “Pripremljenost na budućnost proizvodnje 2018“, objavljenog u okviru Svjetskog ekonomskog foruma, održanog prošloga tjedna u Davosu, koji je WEF pripremio u suradnji s globalnim savjetodavnim poduzećem A.T. Kearney, da su proizvodni sustavi na pragu korjenitih promjena, a samo 25 država je u poziciji za stjecanje značajnih prednosti od tih promjena.

U izvješće je uključeno 100 država, a sukladno jedinstvenim ciljevima i strategijama proizvodnje i razvoja, države su razvrstane u četiri kategorije – onu vodećih država, zatim država s visokim potencijalom, nekada vodećih država te naposljetku država u razvoju.

Gore spomenutih 25 država uvršteno je u kategoriju vodećih, sedam ih je među državama s visokim potencijalom, deset u kategoriji nekad vodećih, a čak njih 58 u kategoriji država u razvoju, pokazuje izvješće.
Tu najbrojniju kategoriju, kojoj pripada i Hrvatska, karakterizira “ograničena postojeća osnova proizvodnje uz prisutnost velikog rizika za budućnost”.

Kako se pojašnjava, izvještaj prepoznaje učinak četvrte industrijske revolucije i novonastalih tehnologija na sustave proizvodnje i poslovne modele, a također nudi uvid u stanje globalne proizvodnje te potencijalne reakcije na promjene.

Pritom, procjena spremnosti država na promjene u proizvodnji se sastoji od dviju ključnih komponenta, tj. strukture proizvodnje, odnosno mjera opsega i kompleksnosti proizvodnje u pojedinoj državi te pokretača proizvodnje, tj. ključnih elemenata koji omogućavaju iskorištenje četvrte industrijske revolucije za transformaciju proizvodnih sustava.

Kada se gleda struktura proizvodnje, vodeći je Japan, a slijede ga Južna Koreja, Njemačka, Švicarska i Kina. U okviru pokretača proizvodnje, pak, najvišu poziciju zauzimaju Sjedinjene Američke Države (SAD), a slijede ih Singapur, Švicarska, Velika Britanija i Nizozemska.

Kako se pritom naglašava u izvješću, u cilju poboljšanja položaja Hrvatske, Vlada i tvrtke se moraju usredotočiti na povećanje produktivnosti temeljene na povećanju dodane vrijednosti.

“Pritom, ključni elementi su pridobivanje talenata i tehnološki razvoj. Država će morati u suradnji s poduzećima, gospodarskim udrugama, istraživačkim institucijama i socijalnim partnerima definirati cjeloviti program za ubrzani razvoj konkurentne sredine i novih investicija te istovremeno angažiranje razvojnog kapitala i stranih ulaganja.

Ovdje se prije svega radi o prijenosu visokih tehnologija u proizvodnju i stvaranje povoljnih uvjeta za zadržavanje domaćih te pridobivanje stranih talenata”, poručuje se u izvješću.

Cijeli članak možete pročitati na: energypress.net

Foto: Shutterstock