Prema posljednjim podacima HNB-a, bruto inozemni dug iznosio je na kraju srpnja 57,7 mlrd. eura, što je povećanje za 2,0% ili 1,1 mlrd. eura na mjesečnoj razini odnosno za 7,2 mlrd. eura na godišnjoj razini (+14,4%) te za 7,8 mlrd. eura ili 15,7% u odnosu na kraj 2022, prenose RBA analitičari.

Snažan rast na godišnjoj razini i u odnosu na kraj godine rezultat je poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Republike Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (gotovo 10 mlrd. eura).

Međutim, prema navodima iz HNB-a, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a u stvari je neutralan. Isključi li se središnja banka, bruto inozemni dug RH na kraju srpnja 2023. zadržao se u stvari oko razina s kraja 2022.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovnipuls.com

Foto: Pexels.com – Photo by Tiger Lily: https://www.pexels.com/photo/people-in-the-meeting-looking-at-the-papers-7109288/