ZAGREB, 2. ožujka 2017. (Hina) – Umjesto što mirno promatra odlazak mladih visokoobrazovanih ljudi u inozemstvo među kojima je i mnogo inženjera, Hrvatska bi inženjerima morala dati primjereniji status i veći značaj u društvu, poručeno je u četvrtak s 3. dana inženjera Hrvatske.

Na skupu održanom na zagrebačkom Šumarskom fakultetu u organizaciji Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS) i Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, rečeno je kako bi 20.000 hrvatskih inženjera trebalo konkretnije i dinamičnije sudjelovati u gospodarstvu i upravi i to na svim razinama, od lokalne do nacionalne.

“Podržimo inženjere u njihovim nastojanjima da ostvare svoj utjecaj u interesu razvoja hrvatskog gospodarstva”, kazala je predsjednica HIS-a Vjera Krstelj.

Istaknula je kako se Dan inženjera, osim kod nas, obilježava u 42 zemlje, s ciljem njihova boljeg pozicioniranja u društvu. Navela je i kako bi bilo dobro da nizom, za hrvatsko gospodarstvo iznimno važnih industrija, upravljaju stručnjaci iz područja prirodnih, tehničkih, i biotehničkih znanosti.

Ovogodišnji prioritet HIS-a je uz ostalo i dokazivanje važnosti inženjera za razvoj tehnologije i gospodarstva.

“Na više od 20.000 hrvatskih inženjera je da preuzmu odgovornost i na praktičan i konkretan način otklone tezu da tehnički sektori niže razine kompleksnosti dominiraju gospodarskom strukturom Hrvatske”, istaknula je Vjera Krstelj.

Rektor Zagrebačkog sveučilišta Damir Boras požalio se da mladi visokoobrazovani ljudi zauvijek odlaze iz zemlje, i to nakon što je mnogo novca uloženo u njihovo obrazovanje. To je po njemu vrlo velik problem hrvatske države, a jedan od glavnih razloga za taj masovni egzodus vidi u potplaćenosti inženjera.

“Naš je cilj da vrhunski stručnjaci, nositelji projekata, budu plaćeni kao i  inženjeri u najrazvijenim državama. Ovdašnji su potplaćeni, što je nepravda”, rekao je Boras.

Budući da je ovogodišnji Dan inženjera osmišljen s ciljem promicanja strateškog pristupa gospodarenju hrvatskim šumama, na skupu je istaknuto kako je dosadašnji model linearne ekonomije iskorištavanja domaćeg šumskog potencijala po načelu “uzmi, izradi, konzumiraj, baci” istrošen te da je vrijeme za zaokret prema modelu kružne ekonomije.

Cilj koncepta  kružne ekonomije ušteda je u korištenju zemljišta, vode i sirovina, što u ovom slučaju znači održivo gospodarenje šumama, učinkovito korištenje šumskih resursa, povezivanje šumarstva i povezanih gospodarskih grana te razvoj ruralnih sredina gdje se šume nalaze.

Šume u Hrvatskoj vežu trećinu emisije ugljikova dioksida (CO2), dok bi  njihovim racionalnim upravljanjem domaći šumski resursi mogli podignuti razinu vezivanja CO2 na 50 posto, rečeno je na skupu.

(Hina)