OECD je ovih dana objavio kako je koronavirus najveći potres za svjetsku ekonomiju od financijske krize 2008. godine. Zbog toga su revidirali najave da će u 2020. globalni rast BDP-a iznositi oko 3 posto pa se sada predviđa da će svi biti sretni ako rast bude prepolovljen na 1,5 posto. I Velimir Šonje, ekonomski analitičar, konzultant, vlasnik tvrtke Arhivanalitika i stranice Ekonomski lab, smatra kako se ne može isključiti da će i Hrvatska zapasti u recesiju. “Recesija u EU je gotovo izvjesna jer je Italija u nju već bila ušla, a Njemačka se približavala njenom rubu i prije izbijanja epidemiološke krize. Za Hrvatsku je dodatni problem to što je talijansko gospodarstvo trenutačno kolabiralo, a ono je naš najveći trgovinski partner.”

KRIZA ĆE BITI BITNO RAZLIČITA OD ONE 2008.

I profesor Vladimir Gligorov dugogodišnji znanstveni istraživač u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije u Beču, autor više knjiga, bivši predavač na Univerzitetu u Beču, redoviti suradnik više dnevnih i tjednih novina u Južnoj i Istočnoj Europi, također je uvjeren kako će se recesija teško izbjeći.

“S obzirom na to da je Kina blizu recesije, da Amerika teško može sama izdržati cijeli teret trenutne krize, Europi će biti praktički nemoguće izbjeći recesiju. No, može biti utješno to što će to biti prolazna recesija, bitno različita od financijske krize 2008. Dakako, ostavit će traga, bit će teških ekonomskih posljedica jer će šok epidemije koronavirusa puno koštati. Najteže će pogoditi turističke zemlje u kojima dominiraju uslužne djelatnosti. S makroekonomskog stajališta sve će se to oporaviti, ali mnogi će, upozoravam, teško stradati. No, ističem kad se kriza obuzda, ekonomije bi se trebale brzo vratiti na sadašnju razinu.”

Pojavljuju se teze kako bi Hrvatska mogla teško stradati kao kolateralna žrtva budući da je sve izglednije da će turizam, u najmanju ruku, pretrpjeti goleme gubitke. Stoga mnogi već upozoravaju kako će se tek sada vidjeti posljedice jednodimenzionalnosti razvoja hrvatskog gospodarstva koje se previše oslanjalo na turizam. Velimir Šonje kaže kako uopće ne razumije ljude koji iznose takve teze.

“Ne slažem se s takvim procjenama. Prvo, još barem tri, četiri tjedna, a možda i nešto dulje, nećemo moći dati iole pouzdanije procjene o tome što će se događati s glavnom sezonom. Ne moram objašnjavati kolika je razlika ako prihodi od turizma padnu za 1 posto, 10 posto ili 50 posto, a nitko ozbiljan u ovom trenutku neće odabrati niti jedan od tih brojeva i kladiti se na njega. Drugo, u krizi 2008. naučili smo da je glavni kanal međunarodnog prijenosa krize na naše gospodarstvo robni izvoz. Negativni šok na robni izvoz zbog recesije naših glavnih trgovačkih partnera jednako je opasan kao i turistički šok. Uostalom, Hrvatska dobiva oko 50 posto više deviza od robnog izvoza nego od turizma”.

Cijeli članak možete pročitati na: telegram.hr

Foto: Pixabay