Prilikom predstavljanja prijedloga reforme, predsjednik HUP-a Mihael Furjan obrazložio je zašto je naše tržište rada toliko nekonkurentno – osnovni problem u kompanijama je niska produktivnost kad direktna posljedica tehnološke zaostalosti, pa unatoč trudu i velikom broju uspješnih kompanija ne možemo biti zadovoljni. K tome, ključna radna mjesta u srednjoj ili gornjoj srednjoj klasi su pod najvećim poreznim opterećenjem pogledaju li se usporedive zemlje poput Slovačke ili Češke.

Na tom je tragu i ekonomist Damir Novotny te za tportal kaže da je smanjenje troškova jedan od faktora proizvodnje, ali i on kao najveći problem identificira vrlo nisku produktivnost hrvatskih radnika, koja je na samom dnu kad se mjerimo s ostalim zemljama EU-a, tik uz Bugare.

Gotovo 50 posto radnih mjesta ovisi o državi

‘U širem smislu produktivnost nam govori koliko je jedna jedinica rada donijela jedinica rasta bruto domaćem proizvodu. I mi smo tu jako loši jer nam je gotovo 50 posto svih radnih mjesta u državnom sektoru ili o njemu ovisi, pa se više ne možemo mjeriti sa Slovencima, a koji imaju bruto plaće od 2400 eura te su se približili Nijemcima i Austrijancima’, kaže nam Novotny i nastavlja:

‘Slovenci i mi imamo vrlo slično opterećenje rada porezima i doprinosima, samo što to kod njih nije problem jer oni imaju daleko višu produktivnost.’ Dodatno, pita se Novotny, što to dobivamo i kakva je kvaliteta javnih usluga za goleme iznose poreza i doprinosa?

Isto si pitanje postavlja i Slobodan Školnik, poslodavac, šef trgovačkog lanca Emmezeta, te poručuje kako je osobno ponosan na prijedloge HUP-a te da do rasterećenja rada ne može doći ako se ne smanje rashodi državnog proračuna.

‘Sindikati i Vlada su u koaliciji trošenja koja mora stati; javni sektor mora postati efikasan kako bi smanjio rashode, a u javnom je sektoru puno toga debelog što bi moglo mršavjeti. Kad smanjimo te troškove, lako će se povećati neto plaće’, smatra Školnik.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr

Foto: Pixabay