Biti među samo šest posto sveučilišta u svijetu od njih oko 29.000, nije uopće loš rezultat, bez obzira na to što hrvatska sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku na prvi pogled ne zauzimaju visoka mjesta na ljestvicama. Primjerice Quacquarelli Symonds World University Rankingsu 2024 (QS WUR) koje uključuje 1500 sveučilišta i Times Higher Education World University Rankings 2023 (THE WUR) s popisom 1799 sveučilišta, smještaju hrvatska sveučilišta obično oko sredine ili prema kraju ljestvice.

Za takav poredak prema objašnjenju naših sugovornika najviše je kriva metodologija. Ipak, i u takvom okruženju možemo otprilike usporediti hrvatska sveučilišta sa slovenskim, češkim, poljskim ili bugarskim te razjasniti kako je Sveučilište u Kragujevcu THE WUR stavio na mjesto od 501. do 600. daleko ispred hrvatskih sveučilišta. 

Metodološke razlike

Ako se na QS WUR 2024 ljestvici odvoje sveučilišta iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Češke, Poljske i Bugarske dobit ćemo popis od 50 sveučilišta, od kojih najviše mjesto ima Karlovo sveučilište u Pragu, 248., a najniže Sveučilište u Kragujevcu, iza 1401. mjesta, primjećuje prof. dr. sc. Senka Maćešić, prorektorica za digitalizaciju i razvoj Sveučilišta u Rijeci.

Sveučilišta u glavnim gradovima: Sofija, Beograd i Zagreb nalaze se između 720. i 760. mjesta, no pri tome je Sveučilište u Sofiji ujedno i jedino sveučilište iz Bugarske na toj ljestvici te Maćešić ne bi mogla zaključiti da su bugarska sveučilišta bolja od hrvatskih na toj ljestvici. Viša mjesta, rekla je, od naših sveučilišta drže Sveučilište u Ljubljani (621.-630.) te još 10 sveučilišta isključivo iz Češke i Poljske.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Foto: Pixabay