Mnogi zagovaraju razmišljanje o ekonomskom uspjehu i neuspjehu u smislu blagostanja, šireg i nejasnijeg koncepta. Ideja da bi se političke odluke trebale usredotočiti na ono što je u konačnici važno u životima ljudi intuitivno je privlačna.

Kako bismo trebali mjeriti ekonomski uspjeh? Godinama, ako ne i desetljećima, preplavljeni smo kritikama konvencionalnih pokazatelja, osobito bruto domaćeg proizvoda.

Važna prekretnica
U ožujku ove godine došlo je do važne prekretnice kada su Ujedinjeni narodi odobrili statistički standard koji se odnosi na usluge koje priroda pruža gospodarstvu. To je uslijedilo nakon što je britansko ministarstvo financija objavilo recenziju Partha Dasgupta sa Sveučilišta u Cambridgeu u kojoj se utvrđuje kako integrirati prirodu općenito, a posebno bioraznolikost u ekonomsku analizu. S obzirom na to da posljedice klimatskih promjena postaju i preočite, svaki smisleni koncept gospodarskog uspjeha u budućnosti zasigurno će uključivati održivost.

Sljedeći koraci u ovom statističkom pothvatu bit će uključivanje mjera društvenog kapitala, odražavajući sposobnost zajednica ili zemalja za kolektivno djelovanje te proširenje mjerenja na sektor kućanstava.

Pandemija bolesti COVID-19 istaknula je koliko je taj neplaćeni rad ključan za gospodarsko zdravlje zemlje. Na primjer, američki Zavod za statistiku rada namjerava razviti sveobuhvatniji koncept životnog standarda koji uključuje vrijednost takve aktivnosti.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay