Možemo li puniti ratne rezerve bez uvoza?

Vlada je donijela odluku o izvanrednoj dodatnoj nabavi strateških roba u vrijednosti od 595 milijuna kuna, pri čemu je procijenjeno da je neophodna nabava kukuruza, pšenice, svinjskog i pilećeg mesa, sjemenskog kukuruza i pšenice te ulja i mlijeka.

Tražili smo od Ministarstva poljoprivrede podatke o samodostatnosti što se tiče hrane, iz kojih proizlazi da nismo samodostatni u najzastupljenijim proizvodima s najvećom dodanom vrijednosti, onim prehrambenima – dakle kada su u pitanju meso, mlijeko, voće i ukupno povrće.

Međutim, kada se govori o samodostatnosti s aspekta prehrambene sigurnosti, u vezi s tim treba reći da je Hrvatska dio Europske unije i ulaskom u tu zajednicu tržište joj se proželo s tržištem Unije i obrnuto. U takvim okolnostima promatranje stanja hrvatske samodostatnosti s aspekta prehrambene sigurnosti ne bi bilo ispravno jer je tržište zajednice uređeno ključnim načelom zabrane bilo kakvih prepreka slobodnom kretanju roba, a time i svih poljoprivrednih proizvoda i hrane, među državama članicama. Odnosno proizlazi iz toga da se hrvatska samodostatnost prožima s europskom samodostatnošću i oslanjaju se jedna na drugu. Hrvatska čini sastavni dio zajedničkog tržišta Europske unije te joj po zalihama, po proizvodnji, po tijeku sjetve, po trgovačkim tijekovima ne prijeti nestašica hrane’, tvrde iz Ministarstva poljoprivrede.

Ako promatramo robne rezerve, one se formiraju za tri mjeseca opskrbe stanovništva, no treba se proizvesti više robe kako bismo stvorili zalihe. Međutim ne treba paničariti i gomilati hranu jer svako povećanje kupovine od, primjerice, pet posto vodi do pomaka u robnim tokovima, što stvara gotovo nerješive probleme u poduzećima.

U Hrvatskoj je trenutačno 220 skladišta robnih zaliha. Prema posljednjim podacima izračuna za 2020. godinu, samodostatnost što se tiče žitarica na razini je od 180 posto, uljarica – 287 posto (soja – 567 posto, suncokret – 211 posto, uljana repica – 160 posto), a da smo pri tome u sirovom biljnom ulju samodostatni oko 60 posto.

Na razini samodostatnosti približno smo u potrebama šećera – 95 posto, mesa peradi – 93 posto i jaja – 93 posto. Što se ostalih vrsta mesa tiče, dakle goveđeg, svinjskog, ovčjeg i kozjeg, samodostatnost je na razini od 70 posto. Kada je u pitanju povrće, samodostatnost svježeg je na razini od 84 posto, a ukupnog povrća – 74 posto. 

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr