Koliko je izvjesno da se u Hrvatsku uvede četverodnevni radni tjedan? – u ovom je trenutku više hipotetsko nego ambiciozno pitanje s potencijalom, jer ni u najnovijim izmjenama Zakona o radu ta opcija nije ni naznačena kao mogućnost.

Ipak, portal MojPosao proveo je i ovih dana objavio rezultate istraživanja o raspoloženju građana prema drukčijim, boljim mogućnostima rada koji se ne bi temeljili na trenutnoj “klasičnoj” konstrukciji od osam sati rada dnevno tijekom pet dana u tjednu, nego na nekoj novoj strukturi u kojoj bi bili jednako učinkoviti, ali bi istovremeno poboljšali takozvani “work-life balance”, ravnotežu između rada i privatnog života. Ukratko, provjerili su kako “dišu” hrvatski građani kada je u pitanju njihova spremnost, i pod kojim uvjetima, na preraspodjelu postojećeg radnog vremena.

Ipak, oni koji su za skraćivanje radnog tjedna ili broja radnih sati ne bi na to pristali pod svaku cijenu – istraživanje je pokazalo kako čak tri četvrtine Hrvata (72 posto) ne bi pristalo na skraćivanje radnog vremena kada bi ono dolazilo u kombinaciji s nižom plaćom, to jest pozivaju se na to da bi “isti posao obavili u manje vremena, a plaća im je ionako preniska i ne bi mogla pasti niže”.

BELGIJSKI PRIMJER

Podsjetimo, u Belgiji je u veljači usvojena mogućnost da belgijski zaposlenici odrade cijeli radni tjedan u četiri dana, umjesto uobičajenih pet, i to bez gubitka plaće. Točnije, zaposlenicima je dana mogućnost izbora žele li raditi četiri ili pet dana u tjednu, ali to ne znači da će raditi manje, nego da će svoje radno vrijeme sažeti na manje dana te drukčije prerasporediti.

U lipnju je na desetke tvrtki u Ujedinjenom Kraljevstvu bilo uključeno u šestomjesečni pokusni program četverodnevnog radnog tjedna, a mnoge tvrtke planiraju tu mogućnost učiniti trajnom. Na Islandu posljednjih godina čak 86 posto zaposlenika može odabrati raditi četiri dana, uz istu plaću kao i kada su radili pet dana, a u toj zemlji, kao i u Danskoj, primjerice, javna uprava radi samo do četvrtka. U Njemačkoj s kraćim radnim vremenom eksperimentiraju osobito manji startupovi, testna faza u pripremi je i u Španjolskoj, a u Švedskoj se četverodnevni radni tjedan pokušavao uvesti još 2015., ali projekt nije zaživio u cijelosti. Doduše, ritam skraćenog radnog vremena zadržale su neke tvrtke, poput Toyote, koja je skratila smjene svojim mehaničarima.

Razlozi za to su uglavnom slični: postići da radnici budu što zadovoljniji na poslu, a time i produktivniji.

Iako skraćivanje radnog tjedna kao mogućnosti nije završilo u najnovijim izmjenama Zakona o radu, to ne znači da se od njega odustalo. Naprotiv, iz sindikalnih redova doznajemo kako im se ideja čini izvedivom te da bi ubrzo mogli izići s takvom inicijativom i u nas…

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay