STVARNA kupovna moć prosječnog Rumunja za petinu je veća od kupovne moći prosječnog Hrvata, zaključak je koji proizlazi iz novih podataka eurostatističara o stvarnoj potrošnji pojedinaca u europskim zemljama.

Prema podacima Eurostata, kupovna moć hrvatskih građana lani je iznosila samo 66 posto prosjeka na razini Unije. Drugim riječima, bila je za trećinu manja od kupovne moći prosječnog stanovnika EU. Kada se po razini potrošnje uspoređujemo s, primjerice, Njemačkom, proizlazi da prosječan Nijemac ima gotovo dvostruko veću kupovnu moć od prosječnog Hrvata. U usporedbi s potrošnjom prosječnog građanina Luksemburga, najbogatije članice EU, Hrvati imaju upola manju kupovnu moć.

Prestigle su nas sve nove članice osim Bugarske 

No usporedba s razvijenim zapadnim zemljama ovdje je manje bitna, s obzirom na to da je jasno da nas od stupnja njihova razvoja dijele svjetlosne godine. Za Hrvatsku bi, upozorava Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, puno veći problem trebao biti taj što su nas po razini potrošnje po stanovniku prestigle sve nove, tranzicijske članice EU, osim Bugarske, koja je i po kriteriju stvarne osobne potrošnje na posljednjem mjestu u EU.

Upozorava i da su druge istočnoeuropske članice EU proteklih godina puno više od Hrvatske povećavale plaće, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, a sve s ciljem zaustavljanja odljeva stanovništva u razvijenije članice EU. Hrvatski problem ostaju i velika davanja državi, posebno u segmentu doprinosa i potrošnih poreza – PDV-a i trošarina, a naročito u području parafiskalnih nameta.

Lovrinčević: Cilj nove vlade morat će biti da sustignemo Rumunjsku

“S ovakvom strukturom gospodarstva ne možemo napraviti iskorak. Sljedeća vlada morat će kao cilj postaviti da sustigne Rumunjsku. To možda zvuči bogohulno, ali to je sada naša realnost”, poručuje Lovrinčević.