Gospodarstvu je potreban odmak od linearne ekonomije i neograničena iskorištavanja resursa. Novi inovativni modeli omogućuju aktivniju suradnju u industrijama, gradovima i zajednicama, koji otkrivaju nove dimenzije stvaranja održive vrijednosti kao što je prodaja usluga umjesto proizvoda, obnavljanje resursa iz otpada, dijeljenje imovine i proizvodnja ekoloških zaliha.

U svijetu ograničenih prirodnih resursa i kontinuirana rasta stanovništva kružna ekonomija više nije izbor već je njezina implementacija nužna za opstanak. Oporavak svjetskog i europskoga gospodarstva zahtijevat će primjenu strategija koje mijenjaju igru, razbijajući paradigme koje vladaju još od doba industrijalizacije.

Linearna proizvodnja postaje neodrživa u 21. stoljeću zbog neograničena iskorištavanja prirodnih resursa i potrošnje fosilnih goriva. Konkretno, očekuje se da će se globalna potrošnja materijala kao što su biomasa, fosilna goriva, metali, ali i minerali udvostručiti u sljedećih četrdeset godina, a do 2050. godine predviđa se povećanje godišnje proizvodnje otpada za 70 posto (‘World Economic Forum‘, The Circularity GAP report 2021).

Proizvodne petlje

Navedene mjere (ponovna uporaba, recikliranje, ponovna proizvodnja, obnova, kaskadna uporaba itd.), koje su različite prirode, imaju oblik materijalnih i proizvodnih petlji u lancu potrošnje. Njihova provedba zahtijeva tehnološke, organizacijske i socijalne inovacije pa će se najbolji put za prelazak s linearnog modela na kružni model ekonomije tek definirati.

Organizacije se suočavaju s kontinuiranom nesigurnošću opskrbnog lanca, strožim propisima o emisijama stakleničkih plinova i pritiscima društvenih vrijednosti koje se mijenjaju. Uza sve te čimbenike u igri, tradicionalni linearni poslovni model ‘uzmi-napravi-baci‘ (engl. take-make-waste) neučinkovit je i nije održiv.

piše: Karla Grgić menadžerica u Deloitteovu Odjelu poslovnog savjetovanja

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr