Monetarne politike ECB-a neće zaobići ni Hrvatsku, ali ulazak u europodručje nosi sa sobom i određene konkretne ‘prigušivače’.

Odluka Upravnog vijeća Europske središnje banke (ESB) da treći put u nekoliko mjeseci poveća ključne kamatne stope stupila je na snagu s početkom studenoga. Uz godišnju inflaciju koja je za europodručje u rujnu dosegnula 9,9 posto, još jedan korak podizanja referentnih kamatnjaka nije bio neočekivan.

Predsjednica ESB-a Christine Lagarde tom je prilikom podcrtala i da je cilj monetarne politike smanjiti potporu potražnji i rizik trajnog porasta inflacijskih očekivanja. A kako trend ubrzanja inflacije traje već prilično dugo, i znatno prije serije ESB-ova zaoštravanja monetarne politike u poslovnom sektoru i među građanima učestala su predskazivanja poskupljenja novih kredita i povećanja tereta otpate postojećih, u prvom redu onih s promjenjivom kamatnom stopom, vezanom uz Euribor.

Više novca na raspolaganju

Za razliku od europodručja, gdje su kamatne stope uslijed poteza ESB-a već osjetno povećane, posljednji dostupni podaci sugeriraju da u Hrvatskoj zasad nije zabilježena značajnija promjena kamatnih stopa.

U HNB-u u vezi s tim ponavljaju kako je izgledno da bi se postupno mogao povećati trošak otplate kredita s promjenjivom kamatom, zbog Euribora koji je već snažno porastao. Pritom napominju i da će zakonsko ograničenje najviših kamatnih stopa na kredite potrošačima djelovati ublažavajuće.

Očekivano prelijevanje pogoršanja uvjeta financiranja zbog ciklusa zaoštravanja, tj. normalizacije monetarne politike ECB-a neće, dakle, mimoići ni domaće gospodarstvo i stanovništvo, ali ulazak u europodručje nosi sa sobom i određene konkretne ‘prigušivače’.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay