Stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 od 17 godina kao i punoljetni članovi kućanstva nemaju svoju sobu

UHrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima. Iako se Hrvatska ubraja u vrh zemalja EU po udjelu stanovnika koji žive u vlastitoj nekretnini, to ne znači i da su te nekretnine zadovoljavajuće.

Slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 od 17 godina kao i, naravno, ona punoljetna nemaju svoju sobu.

Podaci Eurostata pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1% stanovnika, u Letoniji 42,5%, u Bugarskoj 39,5%, u Poljskoj njih 36,9%, ta onda slijedi Hrvatska, peta s dna ljestvice.

Nekretnine kupuju stranci – Mi dolazimo u situaciju da državljani drugih država EU investiraju u nekretnine u Hrvatskoj jer im se i zbog nižeg poreznog opterećenja nekretnina ta investicija isplati… Tako raste potražnja koja podiže cijene, a mladim hrvatskim građanima i mladim obiteljima nekretnine u vlastitoj domovini postaju sve manje dostupne i zato ne čudi podatak da mladi Hrvati najkasnije u EU, s čak 32 godine, napuštaju obiteljski dom… Ako se nastavi ovakav izostanak mjera u području stambene politike, teško se može očekivati bilo kakav napredak s obzirom na trenutačne ekonomske tendencije, rastuću inflaciju, očekivani rast kamatnih stopa i vjerojatni pad realnih dohodaka… – zaključuje Profesor socijalne politike Zdenko Babić.

Cijeli članak možete pročitati na: vecernji.hr

Foto: Pixabay