VIROVITICA, 10. veljače 2017. (Hina) – Projekt razvoja brzorastućih drvnih kultura može pomoći iskorištavanju biomase, a mogu biti i dobar prihod za poljoprivrednike, jer je dio tih kultura već sada u sustavu poticaja, istaknuto je u petak u Virovitici na završnoj konferenciji Intelligent Energy – Europe (IEE) projekta  “Biomasa iz kulture kratkih ophodnji za povećanje konkurentnosti i ruralni razvoj”. 

Kulture kratkih ophodnji (KKO) su autohtone drvenaste vrste (crna joha, breza, grab, kesten, jasen, topola, bagrem i vrba) koje se uzgajaju za proizvodnju biomase na poljoprivrednim površinama u kratkim ophodnjama od dvije do osam godina.

Uz proizvodnju obnovljive energije, KKO mogu generirati i dodatne pozitivne učinke u obliku opće korisnih funkcija ekosustava te ruralnog razvoja, ako se takve opcije razmatraju i obuhvate prilikom planiranja nasada i lanca opskrbe, istaknuto je na skupu kojeg je organizirao Energetski Institut Hrvoje Požar u suradnji s Panonskim drvnim centrom kompetencija.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić smatra da bi projekt razvoja brzorastućih drvnih kultura mogao sigurno pomoći iskorištavanju biomase. “One mogu biti i dobar prihod za naše poljoprivrednike, jer je dio tih kultura već sad stavljen u sustav poticaja. Ove godine ćemo usvojiti zakon o kulturama kratkih ophodnji tako da ćemo imati sve preduvjete za realizaciju ovog projekta”, izjavio je Tolušić.

Naime, u Hrvatskoj su površine zasađene s KKO prihvatljive za izravna plaćanja u poljoprivredi, a ako se na njima ne koriste umjetna gnojiva i sredstva za zaštitu bilja, i za zelena plaćanja.

“Riječ je o biljnoj masi koja uspješno zamjenjuje fosilna goriva i jedina od svih oblika obnovljivih izvora energije koja se može uzgojiti. U okviru projekta SRCplus proveli smo trogodišnje istraživanje u suradnji s deset partnera iz sedam europskih zemalja. Cilj je potaknuti razvoj kulture kratkih ophodnji na području Europske unije, a naše aktivnosti smo fokusirali na Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju”, rekla je voditeljica projekta Željka Fištrek, iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Kako je istaknuto, nakon tri godine istraživanja i razmjene informacija o KKO, može se zaključiti da biomasa iz KKO već ima preduvjete za stvaranje tržišta u postojećim kotlovnicama i kogeneracijama na drvnu biomasu, a u dijelu proizvodnje na poljoprivrednim površinama van funkcije.

Na skupu je bilo riječi o stečenim saznanjima, mogućnostima uzgoja i korištenja, iskustvima i pozitivnim primjerima iz Europe, rezultatima projekta i mogućim utjecajem na ruralni razvoj i gospodarstvo.

“Uz poljoprivrednike i javna upravna tijela, jedan od glavnih nositelja dionika u lancu je drvno-prerađivačka industrija. U kombinaciji s drvnim ostatkom iz obrade sirovine, drvna sječka mogla bi se koristiti za proizvodnju toplinske energije i za proizvodne procese u industriji, dok se kvalitetnije drvo može sačuvati za proizvode koje donose veću dodanu vrijednost, pelete ili lijepljene ploče”, objasnila je Fištrek.

Dodala je kako bi takav bi pristup stimulirao daljnji razvoj industrije temeljen na lokalnom kapitalu i ruralnom razvoju regije, budući da takvi lanci generiraju nove ekonomske aktivnosti i potražnju za novim radnim mjestima.

(Hina)