ZAGREB, 23. ožujka 2017. (Hina) – Mali dioničari Jadranske banke, okupljeni u udrugu “Sinergija”, pripremaju sudske tužbe, jer se na mire s činjenicom da su u sanaciji te banke ostali bez dionica i smatraju da su oni izvukli “najdeblji kraj dok su se veliki dioničari na vrijeme snašli i izvukli najveći dio svog novca”.

“Smatramo da to nije bilo neminovno već da su do toga doveli oni koji su nesavjesno pa i nezakonito, vođeni partikularnim interesima, upravljali bankom. Uništili su našu imovinu, a nisu nam dali ni prilike, što je protuzakonito, da utječemo na drukčiji ishod”, navodi se u priopćenju koje potpisuje zamjenik predsjednika udruge “Sinergija” Slaven Cukrov.

U udruzi smatraju kako su nedavna uhićenja članova bivše uprave Jadranske banke i jednog klijenta s problematičnim plasmanima samo “vrh ledenog brijega” te izražavaju bojazan da bi na tomu sve moglo i ostati, da se nadležne institucije neće potruditi proniknuti u uzroke propasti banke i kazniti krivce koji su do toga doveli.

Napominju i da je iz popisa malih dioničara vidljivo da je među njima veliki broj zaposlenika banke i srednjih i malih poduzetnika, koji su kupujući dionice mislili da pomažu njezinom oporavku. “Vjerovali smo u tom trenutku onima koji su upravljali Jadranskom bankom, a na kraju je ispalo da su nas izigrali i omalovažili”, navode iz udruge.

Pozivaju se i na Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, prema kojem dioničari institucije u sanaciji prvi snose gubitke, ali i da fizičke i pravne osobe koje su odgovorne za propast institucije snose odgovornost u skladu s odredbama važećih propisa iz područja građanskog ili kaznenog prava.

“Smatramo da je u ovom slučaju riječ o, kako to možemo nazvati, kriminalitetu ‘bijelog ovratnika'”, navodi se u priopćenju.

Male dioničare zanima i zašto prije odluke o sanaciji nisu provedeni postupci propisani europskom direktivom o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija, a to je izrada plana oporavka i provedba mjera rane intervencije ili to mali dioničari ne znaju. “Naša se udruga posljednje dvije godine obraćala i onima koji su upravljali bankom i Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) tražeći određene dokumente i informacije, ali nikad nismo dobili odgovor. Jednostavno, te su upite ignorirali”, naglašavaju iz udruge “Sinergija”.

U opširnom priopćenju upozoravaju i na dokapitalizacije Jadranske banke 2008. i 2014. te ponašanje tadašnjih čelnih ljudi banke.

Pritom iznose niz primjedbi na dokapitalizaciju 2008. u kojoj su sudjelovali poduzetnici, klijenti Jadranske banke koji su se bojali da ne ostanu bez praćenja banke, ali i neki poduzetnici koji su, kako se kasnije pokazalo, upropastili banku, te poduzetnici koji su bili prezaduženi.

Smatraju i da je u drugoj dokapitalizaciji 2014. banka dobila šansu da se oporavi jer je u nju stigao “zdravi kapital”, dionice su kupile velike tvrtke, ali i 120 malih dioničara, građana i zaposlenika banke. “Svi su oni sada ostali bez svega što su uložili. Oni su svi tada uplatili ukupno 63 milijuna kuna”, navodi se u priopćenju.

Po tvrdnjama malih dioničara, događanja iz 2015., kada u banku dolazi i nova uprava, upućuje na to da “nekome nije bilo u interesu da se banka oporavi i da je plan ipak bio da se sve uruši i propadne”.

U priopćenju također navode da raspolažu saznanjima da su se financijska izvješća Jadranske banke “frizirala i prilagođavala potrebama”, pitaju što je s odgovornošću Hrvatske narodne banke koja je vršila izravni nadzor u banci od 2010.

Poručuju da žele raščistiti i zašto u 2015. nije sazvana glavna skupština, čime je malim dioničarima onemogućeno da donesu bitne odluke o svojom imovini, što smatraju i prijelomnim trenutkom i zbog čega žele da netko odgovara.

Mali dioničari pitaju i po kojim je kriterijima sanacijska uprave Jadranske banke otpisivala kredite dužnicima, zašto je pritom i po čijem nalogu selektivno postupala.

Inače, postupak sanacije nad Jadranskom bankom otvoren je 9. listopada 2015. na temelju odluke Uprave DAB-a, a nakon što je HNB utvrdio da ona propada i da nije razumno očekivati da bi druge mjere privatnog sektora mogle to spriječiti.

Sredinom veljače ove godine, DAB je objavio javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju 100 posto redovnih dionica Jadranske banke. Zaprimljeno je pet pisama namjere, a sredinom ožujka DAB je objavio da će tri potencijalna investitora biti pozvana na dubinsko snimanje banke, dok se za još jednog treba donijeti odluka. Predviđeni rok za podnošenje obvezujućih ponuda je 2. svibnja.

Početkom ožujka uhićena su tri bivša i sadašnja člana Uprave Jadranske banke, Ivo Šinko, Mirko Goreta i Marija Trlaja koje šibenska policija sumnjiči za zlouporabu povjerenja u gospodarskom kriminalu, kao i poduzetnik Nikola Žnidarić iz Čakovca. PU Šibensko-kninska je objavila kako je kriminalističkim istraživanjem utvrdila da su osumnjičeni kao članovi uprave banke, na poticaj poduzetnika iz Čakovca, odobrili isplatu dva nenamjenska kredita i jednog faktoringa prema toj tvrtki u iznosu od oko 35,3 milijuna kuna.

(Hina)