Nedostatak manualne radne snage problem je s kojim se već neko vrijeme suočava cijeli svijet. Istovremeno je sve veći broj mladih s fakultetskom diplomom pa se u posljednje vrijeme zbog toga u Europi sve više upire prstom u akademski svijet. U stranim medijima govori se o maniji akademizacije, obrazovnoj inflaciji i slično.

U Nizozemskoj je prvi put više visokoobrazovanih stanovnika nego onih sa srednjom stručnom spremom. Dok je visokoobrazovana skupina ljudi 2007. godine u toj zemlji činila 30 posto, danas čini najbrojniju skupinu zaposlenih, odnosno njih 42 posto. Takav porast ukazuje na nekoliko mogućih trendova na tržištu rada. S jedne strane možemo reći da poslovi postaju sve složeniji, stoga iziskuju i visokoškolsku diplomu.

S druge strane sve manje mladih odabire strukovno obrazovanje jer smatraju da će im visokoškolska naobrazba biti potrebna za buduće zaposlenje. I dok broj visokoobrazovanih sve više raste, povećava se deficit radnika u strukovnim zanimanjima.

‘Prekinite s ludilom za fakultetima’

I u Njemačkoj je slična situacija te se mnogi zbog velike nestašice radnika sa strukovnim zanimanjem žale na ‘maniju akademizacije’. Naime u kolovozu je u Njemačkoj 182 tisuće zanatskih pripravničkih mjesta ostalo slobodno, što je 20 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

‘Mora se prekinuti ludilo za visokim obrazovanjem te bolje prezentirati mladima i roditeljima činjenicu da su studij i stručno osposobljavanje jednako vrijedni’, rekao je Daniel Schneider, šef Udruženja njemačkih pekara za Welt am Sonntag. Krajem srpnja je i predsjednik Njemačke obrtničke komore pozvao na zaokret u obrazovanju jer je sve manje kvalificirane radne snage.

Sve veći broj visokoobrazovanih, ali i dalje ispod europskog prosjeka

Naime, prema podacima Cedefopove publikacije iz 2020. godine o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u Hrvatskoj, razina stečenog obrazovanja u Hrvatskoj je visoka, ali je i dalje ispod europskog prosjeka. U usporedbi s EU28 (podaci iz 2019.), Hrvatska ima niži udio nisko kvalificiranog stanovništva (14,9 u odnosu na 21,8 posto), ali i niži udio stanovništva s visokom razinom obrazovanja (25,4 u odnosu na 32,2 posto).

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr