Donošenje proračuna definitivno se smatra prvom kušnjom i početkom djelovanja svake Vlade. Prijepori i kompromisi, najave uzimanja i davanja su završene jer je s jučerašnjim danom proračun i usvojen. Svakako koristim priliku da pohvalim pozitivni iskorak najave povečanja ulaganja u znanost i to prvim korakom smanjenja sredstava za političke stranke u slijedećoj godini. Ostvarenje se predviđa izmjenama Zakona o financiranju političkih aktivnosti izborne promidžbe kojim će se proračunske stavke strankama smanjiti od 2017.g. u korist Hrvatske zaklade za znanost. A sada? Slijedi realizacija! U kom pravcu? Ekonomski pokazatelji i mjere razvoja su poznati! Očekujemo poticanje malog i srednjeg poduzetništva i poticanje (samo)zapošljavanja mladih.

Nerijetko čujemo poruku – spriječiti iseljavanje mladih i ekonomske migracije (kojih je svakim danom nažalost sve više!) U tom smislu, na testu proračuna nisu samo proračunske stavke već i realizacija projekata koje najavljuje Ministarstvo poduzetništva. Vjerujem da nikom nije ugodna ni činjenica (da nažalost uistinu činjenica!) o statističkim podacima prema SZRH koji redovito, već godinama, ukazuje na tzv. “starenje” stanovništva, odnosno smanjenje stope nataliteta i povečanje stope mortaliteta. Niz kontradiktornih mišljenja izazvala je i najava otvaranja Ministarstva demografske obnove i da li uistnu posoji potreba za njim? Tim pitanjem će se baviti premijer, Vlada i Sabor ali u svakom slučaju alarm za potrebom za hitnim mjerama već odavno svijetli.

Sprega među ekonomskim migracijama mladih i iseljavanjem i demografskom slikom i više je nego evidentna. Međutim, za razliku od ranijih desetljeća, sada je ekonomska migracija obojena odljevom “intelektualnog kapitala” jer mahom večinom iseljavanju mladi visoko obrazovani ljudi – u potrazi za bolje plaćenim poslom. Stoga, kao temeljni test ovog proračuna vidim mjere razvoja tržišta rada i povećanje stope zapošljavanja mladih. Da bi se to dogodilo, moramo stvoriti nužne preduvjete! Meni najbliži primjer jest definitivno splitsko Sveučilište koje se nakon godina uspavanosti budi i uvezuje s gospodarstvom.

Stvaranjem baze mentora i provedbom stručne prakse u Ericssonu, splitskom HNK, Hajduku, na sudovima, odvjetničkim uredima, na Fini, Zračnoj luci Split, Gradu Splitu te na podužoj listi četrdesetak ostalih suradnih institucija želi se ostvariti dualni sustav znanosti visokog obrazovanja. Pod tim se podrazumijeva unaprjeđenje postojećeg sustava koji provođenje prakse, koja je ranije bila samo unutar kurikuluma, smješta u ljetne mjesece. Na taj način studenti imaju dodir s praksom uz ocjenu mentora i ishođenje potvrde o odrađenoj praksi koju će provjeravati i mentori na fakultetima. Nadalje, sustav predviđa i anketiranje studenata i provjeru njihovog zadovoljstva obavljenom praksom u instituciji s ciljem provjere suradnika i potvrde samih suradnih institucija s kojim se Sveučilište vezuje na dvije godine.

Na samom kraju, u stilu mog nastavničkog rada, slijedi i sama ocjena sustava.Prema mom osobnom mišljenju, sama ocjena u ovom trenutku svodi ponajviše na najave pozitivnih pomaka, vezivanje znanosti i gospodarstva i ono što, osobno, smatram napozitivnijim: najava povečanja ulaganja u znanost! S druge strane, nadležna resorna ministarstva znanosti i poduzetništva ali i Sveučilište i fakulteti, sami po sebi, moraju preuzeti inicijativu i dio “odgovornosti”– kroz aktivnosti prijave projekata (primjerice strukturnih EU projekata) – i veče uključivanje studenata u gospodarske procese i samu pripremu za tržište rada – na taj način stvarajući temelje za razvoj gospodarstva. Jer uistinu – oduvijek je poznato – na mladima svijet ostaje! Stoga, pokrenimo projektnu strukturu, iskoristimo resurse akademske zajednice koja broji niz stručnjaka i na taj način možemo direktno utjecati na promjenu okruženja i spriječiti iseljavanje mladih što smatram temeljnim ciljem i zamašnjakom hrvatskog gospodarstva u ovom trenutku.