Promijenit će se uloga i način rada tradicionalnih financijskih institucija.

Premda se uz blockchain tehnologije najčešće povezuje s kriptovalutama poput bitcoina, ova tehnologija nudi više toga i postaje sve više rasprostranjena u globalnom gospodarstvu, no ipak s naglaskom na područje financijskih usluga. Procjenjuje se da bi upravo blockchain tehnologija mogla globalno gospodarstvo uvećati za 66 milijardi dolara.

Pritom hrvatski stručnjaci vjeruju da će blockchain i kriptoimovina u nekom obliku postati uobičajen dio financijskih tržišta, te da se u zadnje vrijeme u kontekstu komercijalne aktivnosti i razvoja najčešće spominju javni i otvoreni blockchain sustavi čak i kod globalno najvećih reguliranih financijskih institucija.

“Blockchain je zapravo jedna informatička mreža, raširena na tisućama međusobno neovisnih računala širom svijeta, koja je zaštićena jakom enkripcijom i drugim tehnologijama. Jednom zapisan podatak na blockchain trajan je, javno dostupan i nepromjenjiv, jer nijedna osoba ili organizacija nema mogućnost brisati ili mijenjati te podatke”, pojasnio je nedavno laički Marin Kramarić, direktor novog hrvatskog kripto startupa Blockademia.

Bez posrednika

Stručnjaci također kažu da je blockchain prije svega doveo do razvoja svijesti da se povjerenje ne mora pokloniti nekom posredniku, k tome sklonom korupciji što se pokazalo u recesiji 2008. godine, već da povjerenje u točnost podataka i transakcija može garantirati tehnologija.

Upravo je to godina kada je blockchain kakav danas poznajemo nastao pojavom Bitcoina. Odvjetnik i predsjednik Udruga za blockchain i kriptovalute, Vlaho Hrdalo, pojašnjava da blockchain osigurava da je neki podatak točan zato što motivira sve one koji provjeravaju istinitost podataka u raspodijeljenoj knjizi da što prije ustanove ispravno stanje.

“Banke su se zbog razvoja decentraliziranih financija probudile i počele ulagati u svoje IT odjele i IT usluge pa neka od mBanking rješenja koje imamo danas izgledaju poput najmodernijih aplikacija nastalih u Silicijskoj dolini. Nije to zasluga samo blockchaina već i tzv. neo-banaka poput Revoluta i N26, ali sigurno je da je nagla pojava konkurencije otrijeznila bankarski sektor iako mu još uvijek nije oduzela monopol na novac”, navodi Hrdalo.

Kaže da je o navikama potrošača teško govoriti zato što blockchain još uvijek nije na razini općenite i redovite upotrebe prosječnog korisnika. S druge strane kriptovalute, kaže, pružaju mogućnost jednostavnog i jeftinog eksperimentiranja s tehnologijom.

“Možete kupiti bitcoina za 50 kuna, nije da morate uložiti životnu ušteđevinu da biste saznali kako funkcioniraju digitalni novčanici, kriptoburze i slično. Kriptovalute omogućavaju pseudonimnost pa nije jednostavno odrediti tko ih koristi ako se ta osoba ne želi sama legitimirati.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay