Pad financijske imovine kućanstava bio je najizraženiji u Sjevernoj Americi (6,2 posto), te zapadnoj Europi (4,8 posto)

Za štediše se prošla godina pokazala najlošijom od globalne krize 2008.: financijska imovina kućanstava u svijetu pala je za 2,1 posto, stoji u četrnaestom po redu Allianzovom Izvješće o globalnom bogatstvu koje analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja. Glavni razlog lošoj godini bili su gubici ostvareni na vrijednosnim papirima (pad 7,3 posto) te osiguranju/mirovinama (pad 4,6 posto). S druge strane, bankovni depoziti su snažno rasli, šest posto. U konačnici, izgubljena je financijska imovina od 6,6 bilijuna eura, pa je na kraju prošle godine iznosila 233 bilijuna eura.

Pad je bio najizraženiji u Sjevernoj Americi, iznosio je 6,2 posto, te zapadnoj Europi, 4,8 posto. Istodobno, bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je za dva posto, ali to je bio “najsporiji rast u jedanaest godina”. Dok su vrijednosni papiri pali za 2,1 posto, pokazuje Allianzova studija, područje osiguranja/mirovina zabilježilo je skroman rast od 0,6 posto, a najviše su rasli bankovni depoziti 4,2 posto. Ipak, to je znatno sporije nego godinu ranije kada su povećani za devet posto.

Iako su im obveze povećane, udio duga hrvatskih kućanstava u BDP-u, zahvaljujući njegovom visokom nominalnom rastu, pao je gotovo za četvrtinu, odnosno za 10 postotnih bodova, na 32,8 posto. Neto financijska imovina u konačnici je porasla “za oskudnih 0,7 posto”. Po stanovniku iznosi 14.330 eura, s čime je Hrvatska zadržala 36. mjesto ljestvice najbogatijih zemalja.

Cijeli članak možete pročitati na: novac.jutarnji.hr

Foto: Pixabay