Nakon što je Rusija objavila da redovni servis plinovoda Sjeverni tok 1 još nije gotov i da su isporuke plina Europi pale na samo 20 posto od punog kapaciteta, cijene plina i električne energije ponovno strelovito rastu. Cijena struje na mađarskoj burzi Hudex (referentnoj za domaće tržište) oborila je novi rekord te se megavatsat u ponedjeljak plaćao nevjerojatnih 520 eura. Loše su to vijesti za sve, a posebno za domaće tvrtke, koje za razliku od građana ne plaćaju struju po subvencioniranim cijenama, već po punoj tržišnoj tarifi

Kao što smo pisali u utorak, iako Hrvatska čak 60 posto električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora i gotovo nimalo ne ovisi o ruskom plinu, cijenu diktira zajedničko europsko tržište zbog pravila da cijenu struje uvijek određuje najskuplja jedinica u pogonu, a to su u ovom slučaju plinske elektrane.

To paradoksalno i, sada se pokazuje, štetno pravilo uvedeno je dogovorom europskih veletrgovaca strujom, a oni su zaključili da tržišnu cijenu treba diktirati najskuplji izvor. Zašto?

Najskuplju struju u Europskoj uniji u drugoj polovici prošle godine, dakle i prije početka rata u Ukrajini, plaćali su grčki poduzetnici, kojima je aktualno poskupljenje postalo neodrživo, zbog čega je tamošnja vlada uz ograničenje cijena struje odlučila poslati pravila zajedničkog tržišta u povijest.

Grčki prijedlog na europskom stolu

Grčka je, naime, pokrenula inicijativu da se ‘red pokretanja’ reformira, a prema njihovom planu, cijena energije dobivene iz obnovljivih izvora trebala bi se formirati odvojeno u odnosu na struju koja se dobiva iz fosilnih izvora poput plina i ugljena.

‘Našim prijedlogom spustili bismo cijene struje za oko 50 posto, ako pretpostavimo da plin sudjeluje sa samo 30 posto u ukupnoj proizvodnji i da će njegov udio dodatno padati tijekom energetske tranzicije’, priopćila je službena Atena uz opasku da je prosječna cijena proizvodnje električne energije oko 60 posto niža u odnosu na sadašnje tržišne cijene.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr