Dvoznamenkast rast cijena u prvom kvartalu, počinje li napokon ‘hlađenje?

Priče o “nekretninskom balonu” dobile su ovih dana novi impuls. Državni zavod za statistiku jučer je potvrdio ono što smo prije nekoliko dana vidjeli u Eurostatovu usporednom pregledu cijena stambenih nekretnina. One su u Hrvatskoj u prvom ovogodišnjem kvartalu u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine u prosjeku veće čak 13,5 posto, a u odnosu na zadnji lanjski kvartal pet posto.

Kao i u slučaju ukupne inflacije, to je nešto iznad prosječnog rasta cijena stambenih objekata u EU (10.5%), no isto tako u nekoliko država članica Unije (uglavnom s također iznadprosječnom inflacijom) nekretnine su na godišnjoj razini poskupjele i više nego u Hrvatskoj. Listu onih s najvećim rastom cijena predvode Češka, Estonija i Mađarska u kojima su stope rasta premašile 20 posto, a veći rast nego kod nas bilježi npr. i Slovenija s porastom od gotovo 17 posto.

Nasuprot tome, cijene postojećih nekretnina prema prethodnom kvartalu su poskupjele 4,4 posto, a na godišnjoj razini 12,5 posto. Promatrano geografski, najviše su u prosjeku porasle cijene nekretnina u Zagrebu, 16 posto, dok su kod onih na Jadranu povećane nepunih 11 posto

Kako bilo, stambeni krediti u svibnju su na mjesečnoj razini porasli za 1,3 milijarde kuna, odnosno 1,9 posto, što je njihov najveći mjesečni rast otkako središnja banka objavljuje (i) podatke o transakcijama.

Guverner Boris Vujčić već prilično dugo upozorava na potencijalne rizike nekretninskog balona. U vezi s rastom cijena nekretnina i prošli je tjedan ponovio kako je dugo razdoblje niskih, pa i negativnih kamatnih stopa Europske središnje banke prouzročilo selidbu novca u nekretninski sektor.

Kako bilo, mladima i onima koji prvi put kupuju nekretnine vlastiti krov nad glavom sve je manje priuštiv.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay