Iako se očekuje da će na proljeće cijene plina i nafte pasti, smatra se da je rast cijena tren d koji će se nastaviti pa je stoga nužno imati zaštitne mehanizme, kako na razini kompanija tako i čitavih država.

Nakon što je korona kriza sredinom 2020. dovela do poremećaja na energetskom tržištu na način da je zbog drastično smanjene potražnje došlo do značajnog pada cijena gotovo svih energenata, zadnjih tjedana svjedočimo obrnutom procesu, odnosno situaciji da cijena energije, posebice prirodnog plina, doseže svoje rekordne cijene.

Razlog za to nije toliko u pojačanoj potražnji, koja se manje-višeoporavila nakon Covida-19, a niti u relativno blagoj zimi, već u spekulacijama energetskih burzi zbog krize u odnosima Ukrajine i Rusije, a u koju su gotovo pa izravno upletene i sve zemlje Europe te Sjeverne Amerike.

Velike investicije
Iako zapravo nema pravog razloga za rast cijene plina jer je potražanja na razini prošle godine, zalihe su stabilne, a dobavni pravci svake godine šire svoje kapacitete, činjenica je da je nekoliko faktora dovelo do rasta cijena. Kako nam pojašnjava energetski analitičar Igor Dekanić, radi se o cikličkim pojavama rasta cijena energenata svakih 10-ak godina, a što se u današnjoj instant multimedijskoj areni zaboravlja, a tu su i trendovi zelene tranzicije te burzovno mešetarenje.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr