Da su gradovi i općine sve agilniji u otkrivanju ‘proračunskih tajni’, potvrđuju i rezultati istraživanja Instituta za javne financije, koji prati promjene u proračunskom izvještavanju.

Prema istraživanju provedenom od studenog 2019. do travnja 2020., prosječna proračunska transparentnost lokalnih jedinica izražena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim web stranicama od mogućih 5, iznosi 4,1. To je znatno poboljšanje u odnosu na 2015., kada je iznosila prosječnih 1,8.

Prosječno najtransparentniji gradovi su u Brodsko-posavskoj i Istarskoj (5) te Krapinsko-zagorskoj i Primorsko-goranskoj (4,9), a najnetransparentniji u Vukovarsko-srijemskoj (3,6) i Koprivničko-križevačkoj županiji (3,7).

Među prvima je taj korak napravio Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, koji je sredinom 2019. uveobesplatnu aplikaciju putem koje svi građani imaju uvid u isplate iz proračuna, uključujući isplate pravnim i fizičkim osobama, kao i troškove poput, primjerice, dnevnica svih zaposlenika grada.

Dobar primjer je i Sveta Nedelja, otprije poznata po poreznom rasterećenju i privlačenju brojnih uspješnih poduzetnika. Prošle godine ovaj grad uveo je Registar javne nabave, dostupan na službenoj web stranici, koji omogućuje potpun uvid u ugovore, narudžbenice i fakture, čak i one do 20.000 kuna, koje nisu predmet javne nabave.

Na detaljno razotkrivanje proračunske potrošnje odlučili su se i u nekim manjim gradovima, poput Vrgorca, Omiša, Primoštena, Zlatara, Kastava i Pregrade.

Izmjenama Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi objava pregleda potrošnje postala je od početka ove godine i zakonska obveza.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr

Foto: Pixabay