Svjetska banka nedavno je objavila izvješće o produktivnosti u okviru perspektiva rasta u kojem se uspoređivala Hrvatska (i još neke zemlje) s Njemačkom. Rezultati su bili, kažu autori izvješća, iznenađujući: prepreka većem rastu nije sektorski presjek ekonomije već znatno zaostajanje u produktivnosti u gotovo svim sektorima. Drugim riječima, da se Hrvatska poput Njemačke više oslanja na prerađivačku industriju, a manje na turizam, stope rasta bi se povećale, iako ne onoliko koliko bismo očekivali, jer bi hrvatsko zaostajanje za Njemačkom i dalje iznosilo 57 posto. Ono što bi doista učinilo razliku jest povećanje produktivnosti hrvatskih tvrtki, koja bitno zaostaje za njemačkom. I zato treba razmišljati kako povećati produktivnost hrvatskoga privatnog sektora.

Nasumice smo odabrali deset hrvatskih kompanija i njihovih usporedivih pandana u Sloveniji kako bismo, na temelju pokazatelja poslovanja u 2021. godini, izračunali kolika je razlika u njihovoj produktivnosti. Na naše iznenađenje, s obzirom na mit da su sve slovenske kompanije mnogo produktivnije od hrvatskih (prema podacima Svjetske banke slovenski je radnik u prosjeku 60 posto produktivniji od hrvatskog), izračun je pokazao da od deset usporedivih parova kompanija veći prihod po zaposlenom hrvatske tvrtke imaju u čak šest slučajeva.

Prema analizi Svjetske banke, na performanse produktivnosti u Hrvatskoj loše se odražava visoka stopa preživljavanja novoosnovanih, startup-tvrtki i njihov brz rast, jer im je produktivnost po zaposlenom u prosjeku jednaka u prvoj i desetoj godini poslovanja. 

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Foto: Pixabay