Dok kriptovalute, sviđalo se to nekome ili ne, sve snažnije ulaze u tradicionalne (mainstream) financije, domaći bankovni sektor još uvijek oprezno gleda na digitalnu financijsku imovinu. Odobrenje za osnivanje prvog investicijskog fonda čijim se udjelima trguje na burzi (ETF) koje je početkom godine dala američka Komisija za burze i vrijednosnice (SEC) označio je prekretnicu u poimanju kriptovaluta u svijetu tradicionalnih financija. No, i velike inozemne banke polako shvaćaju da je trgovanje kriptovalutama unosan tržišni kolač koji treba zagristi.

Svjedoči o tome i nedavna vijest kako njemačka DZ Bank, treća po veličini u toj zemlji, uvodi pilot program trgovanja kriptovalutama koji će isprva ponuditi maloj skupini odabranih klijenata. Ako rezultati budu povoljni, DZ Bank će tu uslugu kasnije ponuditi i širem krugu klijenata. Iz perspektive hrvatskih banaka, potez DZ Banka prava je avangarda. Kako su Lideru poručili iz Hrvatske udruge banaka, banke u Hrvatskoj pažljivo prate različite globalne trendove i inovacije u financijskom sektoru, uključujući i razvoj tržišta kripto valuta.

Neprihvaćanje kriptovaluta od strane hrvatskih banaka i šireg financijskog sustava uglavnom proizlazi iz različitih faktora kao što su nedostatak regulative, zabrinutost za sigurnost i volatilnost cijena, te nepoznavanje tehnologije i potencijalnih prednosti koje kriptovalute donose, ocjenjuje Boris Agatić, tehnološki poduzetnik i stručnjak za kriptovalute.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Image by WorldSpectrum from Pixabay