OSLO, 12. svibnja 2017. (Hina/Reuters) – Norveški državni stabilizacijski fond, ‘težak’ 940 milijardi dolara, razmatra mogućnost vraćanja u zemlju inozemnih podružnica u Luksemburgu i američkoj saveznoj državi Delaware koje koristi za upravljanje neizlistanim nekretninama, objavila je vlada u Oslu.  

Norveški parlament prošle je godine pozvao manjinsku koaliciju da razmotri mogućnosti regulative za korištenje vlasničkih struktura lociranih u poreznim oazama.

Taj je poziv uslijedio nakon objave Panamskih dokumenata u kojima su otkrivene pojedinosti porezne evazije kako kompanija tako i pojedinaca, nakon čega su se diljem svijeta na udaru kritika našli takozvani porezni rajevi.

Norveški fond nije se spominjao u Panamskim dokumentima niti je ičime sugerirano njegovo moguće sudjelovanje u bilo kakvim nezakonitim aktivnostima.

“Središnja banka razmišlja o vraćanju u Norvešku holding strukture za dio ulaganja u neizlistanu imovinu u državnom stabilizacijskom fondu”, navela je norveška vlada u prijedloga rebalansa proračuna. Time su aludirali na strategiju upravljanja fondom, koju provodi nadležni odjel središnje banke.

“Središnja banka ne plaća poreze, ali tu obvezu imaju tvrtke-kćeri središnje banke koje bi trebale biti u Norveškoj”, ističu u vladi.

Iz fonda su poručili da zasad nisu odlučili hoće li repatrirati te kompanije. “Prijedlog ministarstva financija, ako ga odobri parlament, pokrenut će uspostavu norveških holding kompanija za neizlistane nekretnine”, kazao je glasnogovornik fonda.

“(Središnja banka) u tom će trenutku odlučiti kako će novi propisi utjecati na holding strukture koje smo uspostavili u Europi i u SAD-u. Prerano je zasad govoriti o pojedinostima”, dodaje.

Fond uglavnom ulaže u dionice i obveznice no također ima vlasničke udjele u više od 800 nekretnina u Europi i SAD-u, pri čemu je većina tog vlasništva organizirana putem podružnica u Luksemburgu i američkoj saveznoj državi Delaware.

“Ulaganje putem podružnica smatra se dobrom strategijom upravljanja rizikom i standardna je praksa u nekretninskoj industriji”, objavio je fond na službenim mrežnim stranicama.

“Važno je da fond plaća poreze u skladu s propisima zemlje u kojoj je smješten kao i da to ne uključuje veće porezne obveze no što je nužno. Očekivani porezni izdaci stoga su među čimbenicima koje se razmatra u odlučivanju o holding strukturama”, smatraju u fondu.

Aktivističke udruge pozdravljaju odluku vlade. “Ministarstvo financija utire put odluci o zatvaranju podružnica fonda i njihovo preseljenje u Norvešku”, kazao je Kjetil Abildsnes iz nevladine udruge Norwegian Church Aid.

“Godine 2014. nezakoniti financijski tokovi iz zemalja u razvoju iznosili su između 620 do 970 milijardi dolara. To jednostavno nije u redu, štoviše nije zakonito nastaviti koristiti porezne rajeve koji olakšavaju takav vid porezne evazije”, istaknuo je.

(Hina)