Kriza iz mjeseca u mjesec postaje sve vjerojatnija. Još do kraja prošle godine Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozirao je rast svjetskog BDP-a od 4.9 posto, što se smanjivalo iz mjeseca u mjesec, a zadnja procjena s početka lipnja je da će svjetsko gospodarstvo rasti svega 2.9 posto. To bi se s obzirom na najnovije vijesti iz SAD-a, EU i Kine moglo revidirati na još niže. Za to postoje dobri razlozi.

Problemi s rastom cijena energenata i hrane, koji u najvećoj mjeri guraju inflaciju naviše, dosta su vidljivi i poznati široj javnosti. Inflacija je tako goruća tema zadnjih nekoliko mjeseci, ali to je samo vrh sante leda.

U slučaju da svijet i EU upadnu u krizu, neizbježno je da se ona prelije na Hrvatsku. Kada gospodarstva Njemačke i Italije kihnu, Hrvatska se razboli. Stoga je pitanje više hoće li kriza doći već krajem ove godine, početkom ili tijekom sljedeće. Što građani Hrvatske mogu očekivati u tom slučaju?

Većina ljudi u Hrvatskoj je zaposlena u prerađivačkoj industriji, a ona će sigurno biti pod utjecajem gospodarskih kretanja u drugim državama EU, posebno Njemačke i Italije. Ako te dvije zemlje uđu u recesiju, tj. smanje se industrijska proizvodnja i potrošnja, manje će uvoziti iz drugih zemalja. A Njemačka i Italija su glavna tržišta na koja kompanije iz Hrvatske izvoze.

U prošloj krizi je u Hrvatskoj posao u privatnom sektoru izgubilo od 150 do 200 tisuća ljudi. S druge strane je broj zaposlenih u javnom sektoru ostao isti, čak je u nekim godinama krize i rastao.

Krediti će biti skuplji, rast će rate

Građani mogu očekivati i rast kamatnih stopa u bankama. Otplata kredita će postati skuplja, i novih i starih, koji su ugovoreni po promjenjivoj kamatnoj stopi. Guverner Hrvatske nacionalne banke (HNB) Boris Vujčić je još u listopadu prošle godine upozorio građane na mogućnost da kamatne stope počnu rasti.

Oni koji imaju kredite po ugovorenoj fiksnoj kamatnoj stopi ne moraju se brinuti, ali većina kredita građana u Hrvatskoj je ugovorena s promjenjivom kamatnom stopom, koju će banke početi povećavati.

Hoće li se cijene nekretnina smanjiti?

Ovaj put možda ne dođe do efekta smanjivanja cijena nekretnina kao prošle krize, posebno ako ne bude dugo trajala. Ako stranci nastave kupovati nekretnine kao i do sada, unatoč krizi, a plaće u Hrvatskoj prestanu rasti, nekretnine će postati još teže dostupne prosječnom građaninu Hrvatske.

Država će uvoditi mjere štednje, ali pitanje je kakve

Zbog krize i usporavanja gospodarstva padat će i prihodi državnog i lokalnih proračuna. Ako kriza bude dugo trajala, političari će morati posegnuti za tzv. politikama štednje. One se mogu provoditi u tri smjera: podizanjem poreza i uvođenjem novih te zaduživanjem, smanjivanjem troškova državnog proračuna ili kombinacijom te dvije opcije.

Cijeli članak možete pročitati na: index.hr

Foto: Pixabay