Kamatne stope po kreditima poduzećima i kućanstvima u Hrvatskoj pale su u 2017. godini zahvaljujući rekordnom višku likvidnosti, strelovitom rastu bankama najpovoljnijih sredstava na transakcijskim računima te poboljšanih fiskalnih pokazatelja, ističu analitičari Privredne banke Zagreb.

Prosječna je kamata na kredite privatnom sektoru u 2017. godini iznosila 7 posto na kunske, odnosno 4,3 posto na kredite s valutnom klauzulom, što je za 30, odnosno 90 baznih bodova niže na godišnjoj razini.

Prosječna, pak, kamata na kredite kućanstvima u protekloj godini se spustila na 7,7 posto za kunske kredite, 50 baznih bodova na godišnjoj razini, te na 4,9 posto za kredite s valutnom klauzulom, za 80 baznih bodova, što je rezultat podjednako pada kamata na stambene, kao i na potrošačke i ostale kredite, pokazuje analiza.

Kamate na kredite građanima bilježe strmiji pad u slučaju indeksiranih nego kunskih kredita pa je tako kamata na stambene kredite uz valutnu klauzulu u 2017. pala za jedan postotni bod na godišnjoj razini, na 3,8 posto, što je djelomično vezano uz rast kamata zbog konverzije u godini ranije, dok je u slučaju kunskih stambenih snižena za 70 baznih bodova, na 4,1 posto, pojašnjavaju iz banke.

“Unatoč izraženoj averziji kućanstava prema valutnom riziku koja je urodila rastom ponude kunskih kredita, struktura izvora banaka ne podržava tako snažan rast kunskog kreditiranja pa su banke pokušale nižim kamatama na indeksirane kredite privući građane na uzimanje kredita u eurima”, stoji u analizi.

Krajem godine je tako kamata na stambene eurske kredite bila za 30 baznih bodova niža nego na kunske i iznosila 3,4 posto, napominje se.

Nadalje, kamate na kredite nefinancijskim društvima zabilježile su lani pad od 20 baznih bodova u prosjeku na kunske kredite te od 90 baznih bodova na indeksirane kredite i iznosile 4,4, odnosno 3,9 posto. Gledano prema veličini plasmana, kretanja kamatnih stopa bila su šarolika, ocjenjuju iz PBZ-a.

Cijeli članak možete pročitati na: energypress.net

Foto: Shutterstock