Novi BIM modul je softver za komunikaciju i dokumentaciju u građevinskim projektima doveo na novu razinu.

Slika inženjera i arhitekata koji stoje na gradilištu s bezbrojnim nacrtima veličine plahte i raspravljaju o detaljima izvedbe projekta te u njega upućuju radnike, tipična je predodžba toga sektora koja nije daleko od istine. No, danas je sve više digitalizacije i u toj djelatnosti te je sve više moguće inženjere i tehničare, a i majstore, vidjeti s tabletima i pametnim telefonima po istom poslu.

I statistike pokazuju, kako u Hrvatskoj tako i ostatku Europe, da su neke industrije, poput automobilske, gotovo posve digitalizirane, neke druge u dobrom dijelu, dok je građevina na oko 5 posto. No, to se globalno ubrzano mijenja, zahvaljujući i hrvatskoj pameti. U Beču je prije koju godinu Domagoj Dolinšek, koji 30-ak godina živi i radi u tom gradu, s četiri partnera od kojih je još jedan Hrvat, osnovao startup PlanRadar kojim su željeli poboljšati funkcioniranje gradilišta.

Riječ je o digitalnom alatu koji u realnom vremenu prikazuje sve što se na gradilištu događa, što treba napraviti, a što popraviti.

Da se radilo o potentnom projektu, u kojeg su ozbiljan novac uložili i mnogi institucionalni startup investitori iz Njemačke i Austrije, pokazuje realnost da PlanRadar, sa sjedištem u Beču, danas ima 80 zaposlenih koji stvaraju i unapređuju alat kojeg koristi 5000 građevinskih i inženjerskih tvrtki iz 43 zemlje svijeta.

“Vidjeli smo već u primarnim pregledima posljedica potresa u Zagrebu da se radi o ogromnoj količini podataka koji moraju biti u nekoj centralnoj bazi u koju se prikupljaju i onda dalje obrađuju. Dodaje da brze obnove i transparentnosti nema bez digitalizacije jer se birokratizacijom gubi vrijeme, novac i smisao.”, kaže Petković.

Građevinski radnici su skupi te je njihovo vrijeme dragocjeno svakoj tvrtki. Podaci govore da u Njemačkoj građevinski radnik košta 65 tisuća eura, Austriji 55, Sloveniji 25, Hrvatskoj 19, a Srbiji 15 tisuća eura godišnje. Analize pokazuju da samo PlanRadar može uštedjeti tjedno sedam radnih sati po radniku koji ga koristi, a zasigurno postoji, ili će postojati još nekoliko komplementarnih digitalnih građevinskih alata.

Alati ovakvog tipa su jednako namijenjeni multinacionalnim korporacijama, inženjerskim tvrtkama ili malim obrtnicima jer na isti način vodi digitalnu dokumentaciju i komunikaciju u građevinskim i nekretninskim projektima.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay