Europa je, mjesecima nakon većine ostalih monetarnih pandana diljem svijeta, odlučila zaoštriti monetarnu politiku.

Upravno vijeće ECB-a iznenadilo je tržišta podizanjem ključne kamatne stope za 50 baznih bodova, dvostruko više nego je tjednima najavljivano, no za mnoge je to premalo s obzirom na inflaciju. Iz Frankfurta su ostavili širom otvorena vrata daljnjem podizanju cijene novca od jeseni čiji će tempo ovisiti o brojkama s terena.

Povijest uči – dolazi kaos
U javnosti se odluka ECB-a gleda isključivo kroz naočale dužnika i povećanja tereta otplata, no normalizacija kamatnih stopa suštinski je dobra vijest za ekonomiju. S rastućom inflacijom od 8,6 posto u lipnju u eurozoni, a mogla bi preskočiti dvoznamenkasti prag, i dalje je izniman odmak od referentne depozitnom stopom, sada 0%.

“U Europi vladaju negativne realne kamatne stope što ima svoju cijenu. One uništavaju jednu od temeljnih funkcija novca, da je on mjerilo vrijednosti i štednje. Svaki puta u povijesti kada je došlo do toga, rezultat je bio kaos poput hiperinflacije”, kaže Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta.

“Kapital ostaje zamrznut u nelikvidnim ulaganjima, poput nekretnina, a smisao kapitalizma je da se novac seli u potrazi za povratima”, kaže.

Iako građani u Hrvatskoj “opečeni” hiperinflacijama generacijama preferiraju nekretnine kao vid štednje, domaća i inozemna potražnja na valu jeftinog novca (i manjka ulagačkih prilika) posljednjih nekoliko godina napuhala je nekretninski balon i rizik pucanja.

Članovima mirovinskih fondova, čiji su portfelji još uvijek primarno izloženim obveznicama države, smiješe se veći prinosi.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr